Naslovnica Vijesti Hrvatska

Jakovčić: Što znači dolazak Vučića? Plenković: Pričat ćemo o ratnoj odšteti

Ne tako davno, demokracija je bila tek daleka težnja, dok danas živimo europske vrijednosti i slobode, rekao je Plenković.
06. veljače 2018. u 11:32 276 komentara 18939 prikaza
Plenković u Europskom parlamentu
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/6

Hrvatska je ušla u Europsku uniju da tu ostane i da s drugim partnerima dalje gradi i razvija europski projekt, to je glavna poruka obraćanja hrvatskog premijera Andreja Plenkovića zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Premijer u utorak u EU Plenković će u Europskom parlamentu govoriti na četiri jezika

– Dragi prijatelji, it’s good to be back – započeo je Plenković svoj govor, koji planira pročitati na hrvatskom, engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom. 

– Pad Berlinskoga zida označio je odbacivanje komunizma i pobjedu demokracije u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi. Premda smo i mi težili povratku u okrilje demokratske Europe, to razdoblje i događaji početkom 1990-ih bili su za Hrvatsku izuzetno nepovoljni i teški. Na kraju 20. stoljeća u srcu Europe bili smo, nažalost, prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije. Opsada i razaranje Vukovara, prvog europskog grada uništenog nakon Drugog svjetskog rata, bombardiranje srednjovjekovnog Dubrovnika, tisuće ubijenih, ranjenih te stotine tisuća raseljenih trajno su obilježili to bolno razdoblje.

Plenković u Europskom parlamentu
1 / 7
Plenković u Europskom parlamentu

U ratu koji je završio 1995. Hrvatska je pretrpjela štete koje su dosegle 150 posto predratnog BDP-a, što je za naše gospodarstvo 20 puta više od štete koju su 2011. Japanu nanijeli strašni tsunami i potres. Možete samo zamisliti koliko je to usporilo našu društvenu i gospodarsku preobrazbu. Premda smo prije rata bili među najrazvijenijim tranzicijskim gospodarstvima, tijekom 1990-ih, zbog svega navedenog izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u Europsku uniju 2013., a ne 2004. godine. Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila, duboko promijenila i razvila – poručio je premijer Plenković govoreći o Hrvatskoj od neovisnosti do članstva u EU. 

Dame i gospodo, posvetio sam 25 godina svojeg političkog djelovanja i profesionalne karijere da bih europske vrijednosti ugradio u modernu Hrvatsku. Moji sugrađani, koji su, nažalost, proživjeli rat, danas tim više cijene mir – rekao je premijer Plenković prebacivši se s hrvatskog na francuski jezik

– Ne tako davno demokracija je bila tek daleka težnja, dok danas živimo europske vrijednosti i slobode. Jasno se sjećamo što znači nemati iste prilike za gospodarski i socijalni razvoj, slobodu kretanja, razmjenu studenata ili tehnoloških inovacija. Iz tog razloga danas jasno shvaćamo svu dodanu vrijednost i prednosti koje nam donosi članstvo u EU. Osobno to tim bolje vidim jer sam i sam aktivno sudjelovao u pregovorima o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji te vodio referendumsku kampanju za naš ulazak u Uniju – dodao je Plenković. 

Cilj svih napora treba biti usmjeren na to da naši građani ne budu indiferentni prema Europi, trebaju "osjetiti sve njezine prednosti, prigrliti je i aktivno sudjelovati u nastavku njezine izgradnje”.

Posvetiti pozornost BiH

– Poštovane dame i gospodo, drago mi je da Europska komisija upravo danas predstavlja svoju novu strategiju proširenja za Zapadni Balkan – rekao je hrvatski premijer u dijelu govora o daljnjem proširenju EU, koji govori na njemačkom jeziku. 

– U toj strategiji posebnu pažnju valja posvetiti Bosni i Hercegovini koja je, isto tako kao i Hrvatska, prošla težak put. Radi se o državi specifičnog unutarnjeg uređenja sastavljenoj od tri konstitutivna naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba – u kojoj njihova puna ravnopravnost, zajedno s drugima, treba biti temelj budućnosti. Samo čvrsto usidrena u europske vrijednosti Bosna i Hercegovina može jamčiti svojim građanima sigurnu i stabilnu budućnost. To želi znatan dio njezinih građana. I to na temelju pravičnog izbornog zakonodavstva – poručio je Plenković. 

– Za Hrvatsku posebno ističem projekt LNG terminala na Krku, kao strateški projekt moje Vlade i Europske unije, čime se Hrvatska pozicionira na energetskoj karti Europe – rekao je premijer Plenković. 

– Glede prometa, samo ću izdvojiti za nas strateški projekt Pelješkog mosta, koji povezuje južnu Hrvatsku, Dubrovnik za kojeg svi znate, s ostatkom Hrvatske i Europske unije – dodao je. 

Juncker: Dragi Andreje, nedostaješ nam u ovom domu

Nakon Plenkovićeva uvodnog izlaganja, u raspravi sudjeluje predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker

– Gospodine premijeru, dragi Andreje, nedostaješ nam u ovome domu, ali te pozdravljamo na tvojoj novoj dužnosti koja nije toliko nova jer već imaš reputaciju koja je poznata diljem Europe – rekao je Juncker.

Hrvatska je, dodao je Juncker, država koja je pokazala hrabrost u samoobrani i vjerovanje u europski projekt.

Juncker je rekao nešto što zvuči kao dosad najveća politička podrška iz Bruxellesa projektu izgradnje Pelješkog mosta, čije je sufinanciranje EK već odobrio prošlog ljeta, ali koji bošnjački političari iz BiH nastoje zaustaviti. 

– Andrej je naveo nekoliko primjera pametne kohezijske politike. Dakako, EK će pozitivno popratiti i podržati projekt Pelješkog mosta, ne znam kako to izgovoriti, no u svakom slučaju mi ćemo financijski podržati taj projekt – rekao je Juncker.

– Da sam najavio financiranje mosta preko Sene, prolomio bi se pljesak, međutim ovaj projekt u Hrvatskoj jednako je važan kao projekt u zapadnoj Europi. Ne smijemo zanemariti razvoj novih država članica – dodao je predsjednik Europske komisije.

Govoreći o novoj strategiji za zapadni Balkan, koju će njegov kolegij europskih povjerenika usvojiti kasnije danas, Juncker je rekao kako je pogrešno iščitavati da će Crna Gora i Srbija biti punopravne članice 2025. godine – to je samo indikativni datum u strategiji, kojemu je cilj ohrabri te i druge države sa zapadnog Balkana da pojačaju napore na ispunjavanju svih kriterija na europskom putu.

Juncker | Autor : Reuters/PIXSELL/Ilustracija Foto: Reuters/PIXSELL/Ilustracija

Na tom mjestu Juncker je spomenuo i hrvatsko-slovenski spor oko granice.

– To je bilateralni problem, ali je i europski problem. Europska komisija ponudila je svoju pomoć. Međutim, iako smo ispružili ruku iz Komisije čini se da nas samo povremeno za prstić dotaknu. Taj problem mora se riješiti. Komisija će ponuditi svoju pomoć, no dodajem još nešto: neće doći do pristupanja nijedne druge zemlje sa zapadnog Balkana prije nego što riješe sve svoje granične probleme. Ta igra, kada kažu da će problem riješiti jednog lijepog dana, nakon pristupanja, to se neće ponoviti. Ne sa mnom. Hrvatska i Slovenija imaju posebnu odgovornost riješiti taj problem – rekao je predsjednik Juncker. 

Uime europskih socijaldemokrata govorio je Josef Weidenholzer: – Pozivamo Hrvatsku da poštuje arbitražnu odluku u sporu između Slovenije i Hrvatske – rekao je. 

I Guy Verhofstadt, lider europskih liberala kojima pripada i stranka slovenskog premijera Mire Cerara, spomenuo je hrvatsko-slovenski spor:

– Nadam se da će Hrvatska moći sa slovenskim prijateljima dati dobar primjer i naći brzo rješenje, što je prije moguće, za njihov granični spor, i to na temelju arbitražne presude – rekao je Verhofstadt.

Pitanje Istanbulske konvencije

Odgovarajući na pitanje liderice zelenih Ska Keller o tome zašto njegova vladajuća većina još nije ratificirala Istanbulsku konvenciju u Hrvatskom saboru, Plenković je odgovorio:

– Rijetki znaju da su hrvatski stručnjaci bili ti koji su pokrenuli čitavu tu priču u Vijeću Europe, u susjednoj zgradi. Završili smo javnu raspravu, proces slanja na ratifikaciju u parlament skoro je gotov. Nažalost, priča je u javnoj raspravi nekako dobila drukčiju dimenziju, pretvorila se na neki način u raspravu o rodnoj ideologiji. Spreman sam raspravljati o tome i pokušati razlučiti drveće od šume – rekao je Plenković. 

Rasprava je pri kraju, a u nizu zastupnika koji su se javili za riječ o proceduri slobodnog javljanja poznatoj i kao “catch the eye” Ivan Jakovčić pitao je premijera Plenkovića što znači taj dolazak predsjednika Srbije, gospodina Vučića, u Zagreb i što on donosi zapadnom Balkanu”.

– Ne vidim čemu tolike mistifikacije koliko ih je u medijima. Vučića vidim redovito, svaka dva mjeseca, na raznim međunarodnim forumima. Točke na dnevnom redu jesu: nestale osobe, pitanja iz rata, ako želite i ratna odšteta, zakon koji je Srbija usvojila proširujući jurisdikciju za ratne zločine izvan svog teritorija. Postoji dobra volja s hrvatske strane da vidimo kako te prepreke riješiti – odgovorio je Plenković na Jakovčićevo pitanje.

Andrej Plenković IVAN HRSTIĆ Plenković i Netanyahu zajedno u Jasenovcu? Sjednica Vlade Sjednica Vlade Plenković kritizirao Srbiju: Nećemo se uloviti na provokacije Andrej Plenković Vladajuća stranka Plenković: Od saborskih zastupnika HDZ-a očekujem još intenzivniji rad na terenu
Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar M O L O T O V
    M O L O T O V:

    U jednoj rečenici im može pojasniti da ćemo potpisati Istanbulsku umotvorinu, čim izbace genderske smicalice !!!

  • Majur10:

    Amandman protiv GMO proizvodnje u hrvatskom saboru nije prošao....”lijevi i desni” su složni po tom pitanju,a pošto ja nisam vidio članka o tome u VL(ako je bio onda isprika)...pišem to na ovu temu...direktiva EU-a se sprovodi ...živjela demokracija!!

  • pp:

    Neki komentatori bi se mogli natjecati s našim političarima po pametnim opservacijama...baš me zanima jel Maras komentira na večernjem...to bi puno toga objasnilo...