Predsjednik HDZ-a i predvodnik vladajuće većine Andrej Plenković najavio je prije nekoliko dana da napokon kani presjeći gordijski čvor zvan Istanbulska konvencija (puni je naziv dokumenta: “Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji”): odlučio je u saborsku proceduru, na odobravanje, ratifikaciju, poslati dokument Vijeća Europe koji je za dobar dio vođa (primjerice za Ivanu Maletić i Milijana Brkića) i članove njihove stranke, ali i za hrvatske kardinale i biskupe (članove Hrvatske biskupske konferencije), a još i više za neke koalicijske ortake njegove stranke (Hrast, Neovisni za Hrvatsku) sporan.
Obraćajući se članovima stranke na svečanom skupu u Velikoj Gorici, zavapio je do neba: “I zato vas kao pravnik i kao čovjek koji razumije što je HDZ 2018., što je Europska pučka stranka 2018., pozivam prije svega na informiranost i odgovornost, a i na meritum glede te teme. Jer tu pokazujemo širinu, pokazujemo vodstvo i pokazujemo sigurnost u ono što radimo. Stoga želim da sve članice i članovi HDZ-a toj temi pristupe racionalno – to je ključ u politici – staloženo i mirno i da nakon toga, a to očekujem u ponedjeljak na raspravi stranke, zauzmemo vrlo čvrst i jedinstven stav. Jer to je ono što se od nas očekuje.”
Stranka Scila, EU Haribda
Spominjanjem „Europske pučke stranke 2018.“ Plenković je zapravo dao naslutiti da će pokušati HDZ-ov brod uspješno provesti između mitskih nemani Scile i Haribde.
Prema antičkom vjerovanju, drevni moreplovci koji su plovili kroz Messinski tjesnac, morali su pokazati silno junaštvo, mudrost i lukavstvo kako bi izbjegli opasnost da ih ne proždre šestoglavo morsko čudovište Scila (koje je živjelo u dubokoj hridi proždirući prolaznike) ili da ih u morsku dubinu ne odnese Haribda, morska neman koja je triput dnevno stvarala smrtonosni vir.
Andrej Plenković, suvremeni HDZ-ov Odisej, odlučio se da Messinski tjesnac ratifikacije Istanbulske konvencije pokuša uspješno prebroditi slijedeći logiku izreke koju je Homer utkao u Odiseju: Incidit in Scyllam qui vult vitare Charybdim (Upada u Scilu onaj tko želi izbjeći Haribdu).
Njegova je Scila šestoglava neman koja se u Hrvatskoj protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije (KBK, dio HAZU, Hrast, Nezavisni za Hrvatsku i unutarstranačka oporba utjelovljena u Ivani Maletić i Milijanu Brkiću, ali i prastarim članovima te stranke kao što je poznati fiziolog dr. Matko Marušić), dok mu je Haribda Europska unija pa i Vijeće Europe koji mu prijete da će ga – ako ne uspije ratificirati Konvenciju – naprosto progutati.
Dr. Gordana Cerjan-Letica i moja starost javno smo nedavno iznijeli i objasnili naše teorijsko mišljenje (u Večernjem listu, 15. veljače 2018.) da je Istanbulska konvencija vjerojatno posljednji dokument u kojem još postoji podjela ljudi na žene i muškarce, kao i dokument u kojem određenje „roda“ nije pojedinačno ljudsko „pravo“, nego pitanje društvenog određenja.
Založili smo se za saborsku potvrdu tog dokumenta, ali i upozorili na to kako bi umnu i emocionalnu energiju trebalo usmjeriti na prevenciju stanja u kojem će se i u Lijepoj Našoj pojaviti pokret koji omogućava 30, 50 ili 100 različitih „rodnih identiteta“. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti okolnosti da se u Sjevernoj Americi već danas dopuštaju promjene spola, rodni „prijelazi“ i hormonalne terapije spolno zbunjene djece u dobi od desetak ili nešto više godina.
Što se tiče Andreja Plenkovića i njegove nakane da utjera stranačku stegu i time uspješno zaplovi između stranačke Scile i europske Haribde, osobno mu želim mirno more i sretan Messinski tjesnac zvan očuvanje stranačkog zajedništva i osiguravanje 76 saborskih glasova.
Razlike u shvaćanju
Stranka kojoj je na čelu svjetonazorski je čudnovati kljunaš ili hibrid koji se sastoji od mnoštva sastavnih svjetonazorskih dijelova: starčevićanskog pravaštva, radićevskog skeptičnog demokršćanstva, Tuđmanova hibridnog državotvorja, antifašizma i europejstva.
Razlike u pristupu, čitanju i shvaćanju Istanbulske konvencije u tom su pogledu logične i očekivane.
Primjerice, kad zagrebačko-splitsko-katunski fiziolog (to naglašavam jer on dobro poznaje ljudsku anatomiju, morfologiju i fiziologiju) prof. dr. Matko Marušić u svom „zadnjem pismu premijeru Plenkoviću“ Istanbulsku konvenciju ocjenjuje kao „protuprirodnu, protuznanstvenu, protuobiteljsku, protuvjersku, protucivilizacijsku i protuhrvatsku“, naglašavajući kako se radi o „đavoljem djelu“ koje je dovelo HDZ „pred raspad“, a samog Plenkovića u predvorje političke smrti (članak „Hoće li Plenković pasti zbog Istanbulske konvencije?“ objavio je na portalu hu-benedikt.hr), jasno je da je oko Istanbulske konvencije stvorena nepomirljiva moralna panika koju će Plenkoviću biti teško prevladati.
Svjetonazorski rat
Pojam moralna panika dugujemo američkom politologu Stanleyu Cohenu i njegovoj knjizi “Narodni vrazi i moralna panika” iz davne 1972. godine. Evo kako je definira:
“Čini se kako se u svim društvima ponekad pojavljuju razdoblja moralne panike. Javlja se neko stanje, epizoda, osoba ili skupina osoba koje se definiraju kao (smrtna) prijetnja društvenim vrednotama i interesima. Masovni mediji prirodu tih stanja, epizoda, osoba ili skupina osoba prikazuju na stiliziran i stereotipan način. Medijski urednici, biskupi, političari i drugi podobnomisleći ljudi tada podižu moralne barikade.”
Oko Istanbulske konvencije, nažalost, stvorena je strašna moralna panika, nerazumni svjetonazorski rat koji će sada biti teško prevladati.
Između ostaloga i zbog toga što ljudi koji su „zauzeli stranu“ postaju zarobljenici spoznajne iluzije ili privida koji je u psihologiji poznat kao optički i spoznajni privid o patku ili zecu.
HDZ i saborska većina morat će donijeti odluku: Je li Istanbulska konvencija „patak“ (koji žene štiti od nasilja) ili „zec“ (koji hrvatskom društvu podlo nameće „rodnu ideologiju“).
Pogledajte i galeriju: Održan prosvjed 'Sluškinje ustaju za ratifikaciju Istanbulske konvencije'
Kada smo ulazili u EU naši političari svašta su potpisivali. Ovdje također imamo nešto što će sutra biti iznad naših zakona. Zar ne bi zato bilo pametno malo se odmaći od ideoloških podjela i vidjeti što nam to nosi uu financijskom i zakonodavnom smislu? Pa da na vrijeme procijenimo možemo li mi nešto ili ne.