Hrvatska je možda mala po broju stanovnika, ali je velika po umovima koji su svojim idejama mijenjali svijet. Od padobrana i torpeda, preko olovke koju koristi cijeli planet, pa sve do električne energije koja pokreće naš svakodnevni život – hrvatski su izumi ostavili dubok trag u globalnoj znanosti, tehnologiji i društvu. Zanimalo nas je kako umjetna inteligencija, s pristupom ogromnim bazama podataka i znanja, rangira i tumači najveće hrvatske izume i njihove tvorce. Odgovori su zanimljivi, inspirativni – i možda otkriju ponešto što dosad niste znali.
"Na vrhu te liste nezaobilazno stoji Nikola Tesla, rođen 1856. u Smiljanu. Iako je veći dio karijere ostvario u SAD-u, Tesla nikada nije zaboravio svoje korijene, a njegovi izumi u području izmjenične struje, elektromagnetizma, bežičnog prijenosa energije, te patenti koji su omogućili razvoj radija, motora i modernog elektroenergetskog sustava – promijenili su tijek ljudske povijesti. Danas ga se s pravom svrstava među najveće umove svih vremena.
No, priča o hrvatskoj inovativnosti počinje i mnogo prije Tesle. Već u 16. stoljeću Faust Vrančić, renesansni intelektualac iz Šibenika, u svojem djelu Machinae Novae (Nove sprave) opisuje i prikazuje prototip padobrana naziva Homo Volans (leteći čovjek), kojeg je navodno i sam testirao skočivši s kule u Veneciji. Njegova ideja bila je stoljećima ispred svog vremena i predstavlja jedan od prvih zapisa o čovjekovoj težnji za sigurnim spuštanjem iz zraka.
Još jedan velikan, iako manje poznat široj javnosti, je Ivan Vučetić (Juan Vucetich), rođen na Hvaru, koji je krajem 19. stoljeća razvio metodu daktiloskopije – identifikacije ljudi putem otisaka prstiju. Njegov sustav klasifikacije bio je revolucionaran u kriminalistici, a danas je osnova gotovo svih modernih forenzičkih sustava. Vučetićev doprinos policijskoj znanosti potvrđen je brojnim priznanjima širom svijeta.
U 19. stoljeću, u Zagrebu je djelovao i Slavoljub Eduard Penkala, kemičar i izumitelj rodom iz današnje Slovačke, koji se doselio u Hrvatsku i uzeo hrvatsko državljanstvo. Njegov najpoznatiji izum je mehanička olovka, popularno zvana "penkala", koju je patentirao 1906. godine. Iako danas uzimamo olovku zdravo za gotovo, u to vrijeme bila je pravi tehnološki iskorak.
Ne smijemo zaboraviti ni torpedo, prvo funkcionalno samopokretno podvodno oružje, čiji je razvoj počeo Ivan Blaž Lupis, mornarički časnik iz Rijeke. U suradnji s britanskim inženjerom Robertom Whiteheadom, Lupis je sredinom 19. stoljeća razvio rani prototip torpeda, a proizvodnja je započela upravo u Rijeci, čime je taj izum ušao u povijest ratne tehnologije.
Zanimljivost je i da su se u modernijem dobu hrvatski inovatori istaknuli i u svakodnevnim pomagalima – poput MP3 tehnologije, u čijem je razvoju značajnu ulogu imao hrvatski znanstvenik Tomislav Uzelac, koji je 1990-ih razvio prvi komercijalno uspješan MP3 player za osobna računala.
Hrvatska inovativnost ne staje na prošlosti. I danas brojni znanstvenici, tehnološki startupovi i inovatori nastavljaju tradiciju stvaranja – od biomedicine do umjetne inteligencije i održivih tehnologija.
Zaključno, hrvatski izumi nisu samo zanimljivosti za udžbenike – oni su temelji na kojima se razvijao i razvija svijet. U zemlji koja broji tek nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, povijest i sadašnjost pokazuju da veličina ideja nije uvjetovana veličinom teritorija. Inovativni duh duboko je ukorijenjen u hrvatskoj tradiciji – i tu je da ostane", napisala je umjetna inteligencija.
Otvori KEKS Pay
Mario Puratić (Puretić) je izumio "Power block" ili Puretić ribarsko vitlo za izvlačenje mreža koje je bilo ogromna revolucija u ribarstvu. 1969 je njegov lik bio na 5 kanadskih dolara. Do tada su mreže izvlačili ručno za što je bila potrebna brojna posada.