Europski parlament usvojio je u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu još jedno izvješće o Srbiji, u kojem je, na godišnjicu pada nadstrešnice u Novom Sadu, osudio polarizaciju i državnu represiju u toj zemlji. Tim povodom razgovarali smo s izvjestiteljem EP-a za Srbiju, hrvatskim zastupnikom iz redova SDP-a, Toninom Piculom.
Razgovaramo nakon usvajanja još jednog izvješća o Srbiji. Ova rezolucija je povodom godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu. Što mislite da ova rezolucija može pomoći ili promijeniti za sve u Srbiji koji se nadaju nekoj pravdi? - U pravu ste. Ovo je još jedna rezolucija koja je ispregovarana ovdje u Europskom parlamentu u posljednje vrijeme. Ja sam vodio pregovore. Dobro je da je riječ o ozbiljnoj ocjeni pet političkih grupacija u Europskom parlamentu, uključivo i EPP (Europsku pučku stranku). To je važno kazati jer je Vučićeva stranka pridruženi član EPP-a i može se smatrati na neki način da je i EPP podijelio s nama ocjenu o stanju u Srbiji godinu dana nakon pada nadstrešnice na kolodvorskoj zgradi u Novom Sadu. Već sam naslov - polarizacija i sve jača represija - govori o osnovnom motivu da se donese ovakav dokument. Kada pitate za učinke ovog dokumenta, treba kazati da je on dio, ja se nadam, nekoliko stvari koje se događaju vezano za Srbiju u institucijama Europske unije. Nemojmo zaboraviti, danas je dodijeljena nagrada Saharov za aktiviste koji brane ljudska prava. Iako nisu dobili nagradu, važna je stvar da su srbijanski studenti voljom članova Parlamenta ušli u najuži izbor za tu nagradu. Ali, naravno, svi zajedno očekujemo što će se dogoditi početkom studenog, kada Komisija objavi svoje izvještaje o stanju u pojedinim državama kandidatkinjama. Ja se nadam da će ton izvještaja Komisije o Srbiji u što većoj mjeri biti homologan upravo s temeljnim porukama naše rezolucije.
Bugarski zastupnik, koji je govorio u ime europskih pučana, u raspravi je zaključio da će se europska budućnost Srbije dogoditi onda kada ljudi koji prosvjeduju na ulici smijene ove ljude koji su danas na vlasti, i da Europa to treba biti spremna potaknuti ili pomoći. To je nešto što dosad nismo čuli, pogotovo ne takve poruke iz redova pučana. Je li ta poruka nešto što cijeli Europski parlament nekako osjeća i iza čega stoji, ili je to samo njegov stav? - Već ova rezolucija iza koje stoji, rekao sam, pet različitih političkih grupacija je poruka za sebe i prije…
Ali ova poruka smjene? - Ali, bitno je kazati da vlast u Srbiji prije svega moraju mijenjati sami građani, po mogućnosti na slobodnim i poštenim izborima. To je jedan od zahtjeva Europske unije i ovog Parlamenta. Ali nije dovoljno promijeniti vođenje. Kažem, poželjno izborima. Potrebno je promijeniti politiku. Dakle, svi bismo mi htjeli da danas-sutra voljom građana, iskazanom na općim izborima, dođe na vlast neka opcija - ili neke opcije - koja će doista korjenito promijeniti svoj odnos prema korupciji i organiziranom kriminalu, ali naravno, i prema standardima EU-a. Ne samo prema trima kopenhaškim kriterijima, nego da će poštovati činjenicu da Europska unija nije samo zajednica vrijednosti ili zajedničko tržište, nego da je to i zajednica podjele rizika. Dakle, svi bi mi htjeli da Srbija puno više sinhronizirana s vanjskom i sigurnosnom politikom, da uvede sankcije Rusiji, i da naprosto promijeni u bitnome ono što je zapravo i povod za sve češće i sve ozbiljnije kritike režima u Beogradu.
Jučer je bila rasprava ovdje u Europskom parlamentu o tome treba li ukinuti pravo veta državama članicama kad se odlučuje o otvaranju pregovaračkih poglavlja i klastera. Činilo se iz istupa hrvatskih europarlamentaraca da svi oni smatraju da bi Hrvatska time bila na gubitku. I čini se da stav hrvatske Vlade nije za takvu ideju o ukidanje prava veta, a ni predsjednik Republike nije za to. Zapravo, možda ste Vi jedini od političara u Hrvatskoj - jer ste pisali to izvješće koje je takvu preporuku dalo - koji vidi benefit u takvom ukidanju prava veta. Jeste li i dalje na toj poziciji? - Da, ja sam i autor uz, naravno, druge kolege. Da se razumijemo, to se izvješće može pripisati i meni, jer ja sam ga ispregovarao, ali riječ je doista o stavu kojeg smo zauzeli 2022. godine, potaknuti serijom blokada nekih država kandidatkinja, kao što je primjerice, Sjeverna Makedonija od strane svojih susjeda, da se ipak ustanove neka pravila igre koja će biti puno više fer prema onima koji zadovoljavaju kriterije, ali ih blokade drže na mjestu. I tada smo upravo predložili ovu formulu koja sada pomalo stiče pravo građanstva i u nekim drugim raspravama. S druge strane, treba razumjeti nervozu, pogotovo srednje velikih ili manjih članica Europske unije, da će one time biti oštećene. Već ovoga trenutka Europska unija ima neke mehanizme kojima se spriječava, rekao bih, majorizacija. Odnosno, potrebno je doći do određenog plafona kako bi se neka odluka usvojila ili barem spriječila da se usvoji. Ali očito da je ta rasprava tek počela ovdje s Gozijevim izvješćem u Europskom parlamentu. Vidjet ćemo kako će se ta rasprava odvijati, kako će se zemlje prilagođavati, odnosno kakve će argumente imati u toj raspravi. Mislim da Hrvatska mora biti osjetljiva za tu vrstu argumentacije koja spriječava blokade.
Ali i dalje ste u načelu za to? - Za ovo što sam predložio u strategiji novog proširenja Europske unije pred gotovo tri godine. Naravno, to je ocjena iza koje stojim.
Vidjeli smo sada da se pokušava ta ideja o ukidanju prava veta izvrnuti malo naopako, pa, kao, buduće članice, ove zemlje koje su sada kandidatkinje, jednog dana kada bi ušli u Europsku uniju da ne bi imale to pravo. Je li to možda neka ideja? Iz šupljeg u prazno, da to prođe... - Očito da se vodi rasprava kako eventualno ublažiti strahove sadašnjih država članica da će biti oštećene kada se bude govorilo o nečemu što je njihov nacionalni interes. Budući da neko novo proširenje Europske unije nije baš prekosutra ni sutra, sad se već možda govori o nekim novim modalitetima proširenja. Veto kojeg ste vi spomenuli u pitanju je samo jedan od elemenata tog nekog budućeg modificiranog članstva. Dakle, ideja je u tome da građani država kandidatkinja i prije formalnog ulaska u Europsku uniju imaju neke benefite članstva, ali reducirane za određena prava. Ponavljam, zasad su to vrlo rane faze te rasprave. Ono na čemu treba inzistirati da države kandidatkinje poštuju kriterije, ispunjavaju reforme i da napreduju tako da njihove ambicije se podudaraju s njihovim političkim kapacitetom. Na kraju krajeva i Albanija je dokazala da se može napredovati i pod ovim okolnostima.
Otvori KEKS Pay
I najvažnije, zašto gurati nos gdje mu nije mjesto? Srbija je formalno podnijela zahtjev za članstvo u EU, i moglo bi se reći da uspješno balansira s pitanjem odugovlačenja u nedogled. Isto radi i s Rusijom. Mogu, jer imaju "argumente", da je bilo želje i volje, to bi odavno bila prošlost. Svaki put kad Picula progovori, Vučić skače od sreće. Ustvari i ovo je samo jedan od doprinosa hrvatske politike ostanku na vlasti sadašnjeg srbijanskog predsjednika.