Iako je rak pluća vodeći uzrok smrti kod muškaraca i žena u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dobra je vijest da stopa smrtnosti od raka pluća nastavlja padati kod oba spola, a liječnici kažu da je prestanak pušenja ključan razlog za poboljšanje stope preživljenja.
Starenje stanovništva
Europsko društvo za medicinsku onkologiju objavilo je ovih dana rezultate istraživanja sa Sveučilišta u Milanu po kojem bi ove godine bile zabilježene 23 smrti od raka pluća na 100.000 stanovnika među muškarcima te 12 među ženama.
– Smanjenje konzumacije duhana i dalje je temelj prevencije raka pluća, a ima važnu ulogu i u prevenciji drugih vrsta raka, poput raka gušterače – pokazuju rezultati istraživanja. Ključni su i zdravija prehrana i medicinski napredak koji također pridonose poboljšanju stope preživljenja. Istraživanje predviđa, po pitanju svih vrsta karcinoma, stopu smrtnosti od 114 na 100.000 muškaraca u EU u 2026. godini, što je pad od osam posto u odnosu na razdoblje od 2020. do 2022. godine. Za žene ista studija u 2026. godini predviđa stopu smrtnosti od 75 na 100.000, što je pad od šest posto. Iznimka je rak gušterače kod žena, kod kojeg je stopa smrtnosti porasla za jedan posto u usporedbi s razdobljem od 2020. do 2022. godine te sada iznosi šest na 100.000. Ono što je zajedničko istraživanjima na području EU i u Hrvatskoj jest činjenica da stopa smrtnosti od karcinoma pada, ali da apsolutan broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti koje struka u današnje vrijeme naziva i kroničnom bolesti, raste zbog starenja stanovništva.
Dokazuju to i podaci ovih dana objavljenog izvještaja o raku u Hrvatskoj 2023./2024. u novoj publikaciji Registra za rak Republike Hrvatske, koja donosi najnovije podatke o incidenciji i mortalitetu od raka. Iako smo po incidenciji drugi u Europi, iza Danske, a po mortalitetu treći, iza Mađarske i Slovačke, mortalitet nam pada, a raste stopa preživljenja. Posebno ohrabruje podatak da je u posljednjem petogodišnjem razdoblju petogodišnje preživljenje poraslo s 54 na 59 posto. Tijekom 2023. godine zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka (bez nemelanomskog raka kože), pri čemu je više od dvije trećine oboljelih bilo starije od 65 godina, što dokazuje velik utjecaj starenja stanovništva na ukupni teret raka.
Po riječima Marija Šekerije, epidemiologa i voditelja Odjela za maligne bolesti u Registru HZJZ-a, danas u Hrvatskoj živi 187.000 kojima je nekada tijekom života bila postavljena dijagnoza raka, što je gotovo pet posto cijele populacije.
– Za usporedbu, 2001. godine brojka je bila malo viša od 60.000. To je pokazatelj toga da uz rastuću incidenciju ljudi ipak sve dulje žive – kazao je dr. Šekerija. Najčešći je rak u Hrvatskoj s gotovo 4000 novih slučajeva godišnje rak debelog i završnog crijeva. Kod muškaraca to su rak prostate, rak pluća i rak debelog i završnog crijeva. Kod žena to je rak dojke, rak debelog i završnog crijeva i rak pluća.
– No najčešći je uzrok smrti u oba spola rak pluća. Gotovo 3000 osoba godišnje u Hrvatskoj umire od raka pluća. Prije otprilike 20 godina smrtnost od raka pluća u Hrvatskoj bila je sedam puta veća kod muškaraca nego kod žena, a danas je omjer 2,5 puta. Raste pojavnost karcinoma koji su povezani s debljinom, a to su najčešće rak tijela maternice u žena i rak gušterače. Podaci kažu da muškarci češće obolijevaju od raka, oko 53 posto svih slučajeva raka su kod muškaraca, a oko 47 posto kod žena. Što se tiče dobi, najčešća je zloćudna bolest kod dječaka i djevojčica leukemija. U mlađoj odrasloj dobi, od 15 do 39 godina, kod muškaraca je to rak testisa, a kod žena rak štitnjače. U određenoj dobi kod žena rak dojke postane najčešći. U najstarijoj životnoj dobi, 85+, najčešći rak i u muškaraca i u žena je rak debelog i završnog crijeva – kazao je dr. Mario Šekerija, koji dodaje da podaci Registra za rak jasno pokazuju da rak nije samo zdravstveni, već i demografski i društveni izazov.
– Starenje stanovništva znači da će, bez dodatnih i ciljanih intervencija u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti, broj oboljelih od raka nastaviti rasti – smatra dr. Šekerija.
Ključna tjelesna aktivnost
Zdrav život, tjelesna aktivnosti i redoviti pregledi, slažu se stručnjaci, ključni su za smanjenje rizika od oboljenja i preživljavanje. Uz prestanak pušenja koji, osim raka pluća, uzrokuje i druge vrste karcinoma, liječnici kažu da su, kada je riječ o raku debelog i završnog crijeva kao najčešćem, rizični čimbenici loša prehrana, prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna tjelesna aktivnost, konzumacija alkohola i pušenje.
Muškarci su od karcinoma najviše obolijevali u Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najniže u Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji.
Otvori KEKS Pay
