U Hrvatskoj se brojni građani s članovima obitelji stišću u premalenom stambenom prostoru, a drugi ne znaju što će s brojnim praznim nekretninama. Premda se naša zemlja ubraja u vrh članica Europske unije s najvećim udjelom kućanstava odnosno stanovnika koji žive u vlastitom stanu ili kući, a koji, ovisno o metodologiji, iznosi od 86% do 91%, istodobno se nalazi u vrhu Unije po broju stanovnika koji žive u prenapučenim stanovima ili kućama. Čak 31,7% stanovnika Hrvatske, prema podacima Eurostata objavljenima lani potkraj prosinca, živjelo je 2024. godini u tijesnom stambenom prostoru koji ne udovoljava minimalnom broju soba za sve članove kućanstva.
U vrhu EU
Prenapučeni stan svaki je onaj u kojem primjerice djeca različitog spola u dobi od 12 do 17 godina nemaju zasebne sobe ili u kojoj punoljetna osoba ili par nemaju svoju spavaću sobu. Lošije su od Hrvatske po udjelu stanovnika koji žive u prenapučenim stanovima samo Rumunjska (40,7%), Latvija (39,3%), Bugarska (33,8%) i Poljska (33,7%). U prosjeku u EU živi 16,9% ljudi u prenapučenim stanovima, što znači da smo gotovo dvostruko lošiji od prosjeka Unije.
Najmanje stanovnika živi u prenapučenim stanovima na Cipru (2,4%), Malti (4,4%) i u Nizozemskoj (4,6%). No kad je riječ o udjelu građana koji žive u vlastitom domu, bolji smo od prosjeka EU, u kojem je 2024. godine 68,4% građana živjelo u svojim, a njih gotovo 32% u unajmljenim stanovima. No vlasništvo nad stanovima i kućama u Hrvatskoj pretežno ima starije stanovništvo, dok si mladi u vrijeme enormnog poskupljenja nekretnina ne mogu priuštiti krov nad glavom. Sama činjenica da mladi u Hrvatskoj napuštaju roditeljski dom najkasnije u EU, u prosjeku s 31,2 godine, upućuje na to da glavnina njih nema svoj stan ni novca za skupi najam stana, a time ni priliku za ranije osamostaljivanje kao njihovi vršnjaci u Uniji, koji roditeljski dom u prosjeku napuštaju s 26,2 godine.
Hrvatska ima oko 900 tisuća mladih od 20 do 39 godina, a Vlada planira do 2030. osigurati oko 20.000 priuštivih stanova, i to programom priuštivog najma njih 9000, kombinacijom POS-ovih modela izgradnje 8000 te još 2000 stanova izgradnjom i obnovom na potpomognutim područjima. U vrijeme stambene krize koja trese EU valja napomenuti da se naša zemlja ubraja među deset država Unije u kojima je u 15 godina rast cijena nekretnina bio veći od 100%. I prije eksplozije cijena nekretnina studije Svjetske banke i OECD-a upozoravale su na to da današnje generacije mladih mogu očekivati lošiji životni standard i lošije životne perspektive u odnosu na svoje roditelje. Dok se gotovo trećina stanovnika tiska u malim, neadekvatnim stanovima, hrvatski je apsurd da istodobno gotovo 600 tisuća stanova, namijenjenih stalnom stanovanju, zjapi prazno, a to je gotovo svaki treći stan prema podacima iz popisa stanovništva.
Zagreb pun praznih stanova
Prema popisu iz 2021., najviše je praznih stanova bilo u Gradu Zagrebu, njih gotovo 85 tisuća, zatim u turističkim županijama Splitsko-dalmatinskoj (76 tisuća), u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji (po 44 tisuće), u Šibensko-kninskoj županiji nitko ne živi u zamalo 39 tisuća praznih stanova, a u Istarskoj županiji u njih 37 tisuća. Od uvođenja uglavnom simboličnog poreza na prazne nekretnine, i to ne po vrijednosti tih nekretnina, samo mali dio ih je danas iznajmljen. Cijene nekretnina i cijene najma stanova, osobito u većim gradovima, i dalje su nepristupačne mladima u Hrvatskoj s prosječnim primanjima.
Otvori KEKS Pay
URH građani posjeduju 86% do 91% a u Švicarskoj 43% do 44% stanovništva. Neznam zašto se to u medijijima ne naglasi nego samo kako je u RH negativno na ostatak svjeta, sad je problem mali stanovi. Narode u Slavoniji možeš kupiti prostranu kuću sa vrtom i dvorištem, ok nema bazen za te novce za tu malu nekreninu. Nemogu reći gdje su te male nekretnine, centar Zagreba, Dubrovnika ili gdje.