Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Pad broja poginulih bio je i veći prije pooštravanja kazni

Što je najviše pridonijelo smanjenju smrtno stradalih na cestama
13. veljače 2020. u 23:37 1 komentara 220 prikaza
U MUP-u vjeruju da će prošlogodišnja izmjena zakonskih propisa, pooštravanje sankcija i uvođenje ostalih aktivnosti pridonijeti smanjenju stradavanja na prometnicama
Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Na hrvatskim cestama prošle je godine poginulo 297 osoba, što je 20 poginulih manje u odnosu na 2018. Tako je prvi put broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u Hrvatskoj pao ispod 300 u jednoj godini. No, u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa 2011. - 2020. navedeno je da je glavni cilj broj poginulih na hrvatskim cestama do 2020. smanjiti na 213, odnosno za 50 posto u odnosu na 2010. A prema trenutačnom stanju, to je teško dostići.

Policajka PP Pitomača Dijana Šimeta JOŠ IMA DOBRIH LJUDI Hvalevrijedna gesta policajke iz Pitomače: Siromašnu ženu spasila kazne

U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu da je poduzimanjem brojnih aktivnosti od 2011. do 2019. ipak znatno smanjen broj poginulih, odnosno za 30,3 posto u odnosu na referentnu 2010. kad je poginulo 426 ljudi. Nisu postignuti ni gotovo svi ostali kvantitativni ciljevi navedeni u Nacionalnom programu, odnosno postignut je samo jedan, i to da postotak uporabe zaštitne kacige vozača mopeda i motocikala i putnika na tim vozilima bude oko 98 posto.

Uređaji za nadzor brzine

No u MUP-u vjeruju da će uz prošlogodišnju izmjenu zakonskih propisa, odnosno pooštravanje sankcija za najteže prekršaje, te uz uvođenje dodatnih uređaja za nadzor brzine te ostalih aktivnosti koje provodi to Ministarstvo, uključujući i osvještavanje građana preko medija o potrebi propisnog ponašanja na prometnicama, pridonijeti daljnjem smanjenju stradavanja na prometnicama, odnosno ostvarenju i glavnog i kvantitativnih ciljeva Nacionalnog programa.

Iako u MUP-u pad smrtno stradalih na cestama prošle godine pripisuju i uvođenju strožih kazna za prometne prekršaje koje su stupile na snagu u kolovozu 2019., prometni stručnjak Željko Marušić s time se ne slaže. On upozorava da je pad poginulih u cestovnom prometu bio puno veći u prvih osam mjeseci prošle godine, nego na razini cijele 2019. Tako je od siječnja do kraja kolovoza na hrvatskim cestama poginulo 175 osoba, što je 19 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2018. Na razini pak cijele prošle godine, broj poginulih je manji za 6,4 posto u odnosu na godinu prije.

Policija Vozio pijan Često čini prekršaje: Mladiću prijeti 61.000 kuna kazne ili do 60 dana zatvora

Izvjesnost kažnjavanja

– Nedostatak uvođenja strožeg zakona je izvjesnost odnosno neizvjesnost kažnjavanja. Kod nas možete od Zagreba do Bregane juriti koliko hoćete iznad dopuštene brzine i neće vas kazniti. Ako pak u Austriji tako vozite, kaznit će vas svaki put – kaže Marušić.

Prema njegovu mišljenju, do pada broja poginulih u cestovnom prometu kod nas bi ionako došlo, i to zbog iseljavanja. Tako je na cestama sve manje mladih vozača, a s druge strane ipak nam se nešto pomlađuje vozni park, a to znači da vozimo bolje automobile.

Marušić smatra i da su za sigurnost prometa u Hrvatskoj, kako kaže, nacionalna katastrofa slučajevi predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića i bivšeg zamjenika ravnatelja policije Josipa Čelića koji su uhvaćeni u vožnji znatno iznad dopuštene brzine, ali su se izvukli i prošli nekažnjeno. To je, smatra Marušić, jako loša poruka svima, pogotovo mladim vozačima.

Dosad je ostvaren samo jedan cilj – uporaba zaštitnih kaciga za motocikle

U MUP-u kažu da je od kvantitativnih ciljeva Nacionalnog programa dosad ostvaren jedan cilj, a to korištenje zaštitne kacige kod motociklista, dok ostali ciljevi nisu ostvareni. A ti ostali ciljevi su da 90 posto vozača poštuje dopuštenu brzinu kretanja vozila na cestama u optimalnim prometnim uvjetima, a da ostali vozači ne smiju utvrđena ograničenja prekoračivati za više od 15 posto.

Nije ostvareno ni da stupanj raspršenosti svih brzina kretanja vozila u prometnom toku bude najviše 10 posto kao ni upotreba sigurnosnih pojasa od 98 posto. Nije ostvareno ni da udio onih koji su pod utjecajem alkohola prouzročili prometne nesreće padne na 8 posto i da udio poginulih sudionika u tim nesrećama padne na 15 posto. Broj smrtno stradalih osoba koje su umrle tijekom prijevoza do bolničke ustanove ili u roku od 30 dana od stradavanja nije smanjen za 30 posto.

Brojanje novaca
STIŽE ZABRANA NA RAZINI UNIJE
Nema više kupnje auta ili stana za ‘keš’, sve će ići preko računa
dr.sc. Mario Bagat
ISTRAŽILI SMO
Zašto je bitno da znate razlike između dopunskog i dodatnog osiguranja
  • AfganistanskiHrvat:

    Ja bih rekao prirodna selekcija. U jednom trenutku broj nesreća se smanji jer je previše "takvih" poginulo na cestama.