Da je pravda spora, a ponekad i nedostižna, pogotovo kada su ratni zločini u pitanju svjedoči i primjer visokopozicioniranih oficira JNA koje je ŽDO Zagreb još tamo u svibnju 2023. optužio za ratni zločin protiv civilnog stanovništva jer ih se tereti da su 29. rujna 1991. pucali na civile i civilne objekte u Bjelovaru i naselju Hrgovljani pri čemu je nekoliko civila ubijeno dok su mnogi objekti porušeni. No kako to obično ide s istragama ratnih zločine, koje su otežane zbog protoka vremena, nedostupnosti optuženika i svjedoka, protoka vremena... takve istrage znaju biti manjkave.
Pa je zagrebački Županijski sud u siječnju 2024. optužnicu vratio na popravni, smatrajući da činjenični opis optužnice ne proizlazi iz provedenih dokaza. Tužiteljstvo je dobilo rok od godinu dana da popravi sve što treba popraviti u toj optužnici pa je nova trebala biti podignuta u veljači 2025. No tužiteljstvo je lani tražilo produljenje tog roka i dobilo još 12 mjeseci da podigne novu optužnicu. Taj je rok isticao u siječnju ove godine, kada je tužiteljstvo i treći put zatražilo produljenje roka od suda. I dobilo ga. Razlog svemu tome je nemogućnost da tužiteljstvo napravi sve ono što im je sud naložio. A to uključuje i ispitivanje nedostupnih optuženika koji žive u Srbiji.
Njih se pokušava ispitati preko međunarodne pravne pomoći, što znači da se Srbiji šalju zamolnice i požurnice, na koje Srbija - ne odgovara. Što znači da ni dokumente hrvatskih sudova, kao što su rješenje o provođenju istrage i odluke sudova o imenovanju branitelja, ne dostavlja optuženicima. Bolje sreće hrvatsko tužiteljstvo nema ni s BiH, koja također ne odgovara na hrvatske zamolnice za ispitivanjem povećeg broja svjedoka koji žive u BiH. Prema optužnici, za ratni zločin nad civilnim stanovništvom se terete sedmorica oficira JNA: Milan Tomić, Milorad Tomić, Vladimir Prelić, Đorđije Čonevski, Slavko Vinaji, Ranko Bolta i Dragan Branimir.
Tereti ih se da su 29. rujna 1991. pucali na civile i civilne objekte u Bjelovaru i naselju Hrgovljani, pri čemu je nekoliko civila ubijeno dok su mnogi objekti porušeni. Pucali su iz vojarne "Božidar Adžija" koja je bila blokirana 17 dana prije no što je HV osvojio vojarnu, nakon čega su se pripadnici JNA predali. Svi optuženici bili su stacionirani u toj vojarni. Milan Tomić je bio zapovjednik I. čete oklopno-mehaniziranog bataljuna 265. brigade JNA, dok su Vladimir Prelić, Đorđi Čonevski i Slavko Vinaji zapovijedali tenkovskim vodovima u istoj četi.
Ranko Bolta bio je zapovjednik baterije samohodnih topničkih oruđa, a Dragan Branimir zapovijedao je minobacačkom baterijom s pet minobacača. Milan Tomić se tereti da je naredbu za borbeno djelovanje primio 29. rujna 1991. nakon čega je izdao zapovijed svojim podređenima da otvore paljbu iz sveg raspoloživog oružja. Nakon toga, velik broj granata iz tenkova, tenkovskih puškomitraljeza Kalašnjikova, samohodnih topničkih oruđa i minobacača pogodio je stambene i poslovne objekte u Bjelovaru i Hrgovljanima.
U Bjelovaru su tri osobe poginule na ulazu u crkvu, dok je u Hrgovljanima stradao jedan prolaznik. Oštećene su mnoge zgrade, uključujući pravoslavnu crkvu u centru grada, silose, poštu, radio-stanicu, zgrade Fonda za stambeno-komunalnu djelatnost, poslovne prostorije Kemoboje i Univerzala, poslovnicu Vjesnika, zgradu u krugu Tvornice “Koestlin”, katoličku crkvu i park u središtu grada.
Otvori KEKS Pay
