Baza Ramstein je svijet za sebe. Na zapadu Njemačke, u blizini mjesta Ramstein-Miesenbach, prostire se veliko vojno područje s pistama, hangarima i brojnim zgradama. Zračna baza izgleda poput malog grada usred ruralne pokrajine Porajnje-Falačka, strogo odvojena od okolnog brdovitog krajolika. I iako se Ramstein Air Base nalazi na njemačkom državnom teritoriju, ona uživa imunitet sličan stranom veleposlanstvu: njemački dužnosnici i političari smiju ući samo uz dopuštenje američkog zapovjednika, piše DW.
Ovdje radi oko 9000 ljudi. To je najveća američka zrakoplovna baza u Europi. „Ramstein Air Base izuzetno je važno logističko čvorište za američku vojsku“, kaže bivši direktor NATO-a William Alberque u intervjuu za DW. „Baza se naziva i vratima prema Europi. Odavde letovi iz SAD-a idu dalje prema Africi te Bliskom i Srednjem istoku.“ Alberque također naglašava što Ramstein nije: „Ramstein nije čvorište za borbene operacije.“
Uz čisto vojne objekte, u blizini se nalazi i Landstuhl Regional Medical Center, najveća američka vojna bolnica izvan SAD-a. U cijeloj regiji živi oko 50.000 Amerikanaca sa svojim obiteljima. Imaju vlastite škole, trgovine i razne servise, a često se plaća u dolarima. Američke institucije imaju i veliki značaj za regionalno gospodarstvo.
Ramstein je postajao sve važniji
Sve je počelo 1952. na aerodromu koji je koristila Luftwaffe Adolfa Hitlera tijekom Drugog svjetskog rata, a koji je američka vojska osvojila 1945. pred kraj rata. Aerodrom i upravna zgrada postupno su pretvoreni u sve veći kompleks za američke trupe u Njemačkoj, a kasnije i za NATO.
Od 1971. u Ramsteinu je stacioniran Military Airlift Command sa svojim transportnim zrakoplovima. Godine 1973. glavni stožer United States Air Forces in Europe premješten je iz Wiesbadena u Ramstein. Godinu dana kasnije Ramstein je dobio i NATO-ov zapovjedni centar za upravljanje zračnim snagama. Iz Ramsteina NATO nadzire raketnu obranu saveza te svemirske aktivnosti zemalja članica. NASA također povremeno koristi Ramstein za istraživačke letove.
Vjerojatno do 2005. – službeno to nikada nije bilo potvrđeno – u bazi su bile skladištene i nuklearne bombe, koje su prema procjeni stručnjaka te godine povučene. Danas se smatra da je baza Büchel u Eifelu jedino mjesto u Njemačkoj gdje se skladište američko nuklearno oružje. Službenih informacija o tome, naravno, nema.
Upravljanje borbenim dronovima
Sve veću važnost Ramstein dobiva zbog središta za upravljanje američkim borbenim dronovima. To je opetovano izazivalo rasprave o mogućem uplitanju Njemačke u ciljane likvidacije osumnjičenih terorista u Aziji i Africi. O tom pitanju vodio se i sudski proces protiv njemačke države. Radilo se o smrtonosnim napadima dronova na mete u Jemenu koje su 2012. bile upravljane iz Ramsteina. Tužitelji su bila dvojica Jemenaca čiji su rođaci ubijeni u tim američkim napadima dronovima. Savezni ustavni sud presudio je 2025. da je Ramstein u tom slučaju bio zakonito korišten. Ali presuda nije značila otvorenu dozvolu za neograničenu vojnu uporabu Ramsteina. Ramstein je dospio u fokus javnosti i zbog navodnih letova otetih osumnjičenika za terorizam preko američke baze u tajne zatvore.
Sastanci o podršci Ukrajini u Ramsteinu
Zračna luka redovito se koristi i za evakuacijske letove. Tako je Ramstein odigrao ključnu ulogu u evakuaciji ljudi iz Afganistana u ljeto 2021., nakon preuzimanja vlasti od strane talibana. Nakon ruskog napada na Ukrajinu, neko su se vrijeme sastanci država saveznica Ukrajine održavali u Ramsteinu. Na njih je pozivao američki ministar obrane, a ne njemački – što je bio jasan pokazatelj tko ondje ima glavnu riječ. Ubrzo se udomaćio izraz „Ramstein-grupa“. Ti su sastanci prestali s dolaskom Donalda Trumpa na dužnost u siječnju 2025.
Trumpova prijetnja smanjenjem vojnika
Donald Trump je 2020. tijekom svog prvog predsjedničkog mandata zaprijetio masivnim smanjenjem američkih trupa stacioniranih u Njemačkoj. Obrazloženje: Njemačka ne plaća dovoljno za svoju obranu. To bi, naravno, pogodilo i Ramstein. Bivši zapovjednik američkih trupa u Europi, general Ben Hodges, tada je u časopisu Der Spiegel planove oštro kritizirao kao „kolosalnu pogrešku“ i rekao: „Odluka pokazuje da predsjednik nije razumio koliko su za američku sigurnost ključne američke trupe stacionirane u Njemačkoj.“
Otvori KEKS Pay
