Hrvatska je peta na svijetu po starosti stanovništva, a naše otočko stanovništvo još je starije od stanovnika kopnenog dijela zemlje. Na naseljenim je hrvatskim otocima 127.838 žitelja (uključeni su i stanovnici poluotoka Pelješca), pretežno je to starije stanovništvo. Dok u kontinentalnim krajevima udio stanovnika starijih od 65 godina iznosi 22,3%, na otocima je te starije populacije više, 28,1%. Udio djece u dobi do 14 godina na kopnu iznosi 14,3%, a na otocima je takve djece 12,7%, iznio je prof. Krunoslav Capak na 2. Kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama koji se proteklog vikenda održao u Novalji.
Tjelesno aktivniji
Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja stanovništva naših otoka govore da su otočani tjelesno aktivniji, ribu konzumiraju više no dvostruko češće od kontinentalaca, a maslinovo ulje čak pet puta više od kontinentalaca, dok u konzumaciji crvenog i prerađenog mesa te kolača i slastica nema razlike.
– Epidemiološke studije pokazale su da je na otocima dulje očekivano trajanje života, s obzirom na mediteransku prehranu i bolje ekološke uvjete, ali su pokazale i učestaliju pojavu povišene tjelesne mase, hipertenzije i mentalnih poremećaja uvjetovanih izoliranošću – naveo je Capak.
Genetske studije također upućuju na povećanu sklonost arterijskoj hipertenziji, poremećajima mentalnog zdravlja, na južnodalmatinskim otocima povećanu incidenciju karcinoma jajnika te na neke genske bolesti kao što je niski rast na Krku i “mljetska bolest”. Manji je udio hipertoničara na otocima liječen, njih 60,7% naprema 72,9% opće populacije, a kontrola bolesti postignuta je kod manjeg broja ispitanika s otoka – 37,2% naprama 39,3% u općoj populaciji.
– Takozvane plave zone područja su u kojima je očekivano trajanje života puno dulje zbog devet zaštitnih točaka koje to omogućuju. Među tim zaštitnim ili zdravim točkama u prvom su redu kretanje na prirodan način, znači hodanje i rad oko kuće, u vrtu, zatim je važno nikad ne napuniti želudac iznad 80 posto, prehranu bazirati na povrću i voću, meso je dovoljno jednom tjedno, a alkohola ne više od dva pića dnevno. Ostalih pet snaga odnosi se na način kako se pojedina osoba nosi sa stresom – naveo je Capak. Naši su otoci prije 50 godina bili “plave zone” jer su tamošnji stanovnici imali mediteransku prehranu, radili na zemlji i bili socijalno međusobno povezani. Danas su te odrednice izgubili, ali ih s primjenom “devet snaga” ili zaštitnih točaka mogu vratiti.
Dočekuju ih s veseljem
Radi povećanja dostupnosti primarne zdravstvene zaštite na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima, Ministarstvo zdravstva sa županijama i domovima zdravlja krenulo je s uvođenjem mobilnih ambulanti. Do kraja 2025. bit će isporučeno 17 ambulantnih vozila – kampera, opremljenih medicinskom i tehničkom opremom kao ambulanta obiteljske medicine. Njima će liječnik i medicinska sestra odlaziti određenim danima u udaljena mjesta u kojima inače nema liječničkog tima i ondje pacijente pregledati, ordinirati im terapiju i po potrebi upućivati u bolnicu te odlaziti u kućne posjete. Do veljače 2026. isporučit će se još pet vozila mobilnih ambulanti, koliko i do travnja te do kraja lipnja i preostalih šest vozila.
Pokrenut je i projekt mobilnih ljekarni za područja gdje ljekarni nema. Shodno interesu županija, nabavlja se najmanje šest kamper-vozila i dvije brodice ljekarne. Mobilne ljekarne imat će Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka, Zadarska i Ličko-senjska županija. U Karlovačkoj županiji mobilna ljekarna već je krenula.
– Ljudi nas dočekuju s veseljem i povjerenjem, već znamo neke njihove kronične terapije, savjetuju se s nama. Sve u svemu, odaziv je jako dobar – rekla je ljekarnica Antonija Špoljarić na panelu ‘Mobilne službe u službi zdravlja’, koji se održao u sklopu Kongresa.
Otvori KEKS Pay
Kakve ministre, ministarstva i opcenito institucije imamo jos je cudno da otočani uopce imaju kamo i otići .....