– Nije lako na otoku, tu morate biti i psiholog i kirurg i više toga jer se ljudi obraćaju sa svakakvim problemima. Ja bih rekla da ta zdravstvena skrb nije loša kao što je mnogi žele prikazati. Posljednjih nekoliko godina Jelsa nije dala ni jednog studenta medicine. U nekom drugom vremenu, poslijeratnom i u mojemu djetinjstvu, iz Jelse je poteklo na desetke liječnika i specijalista… – riječi su Hvaranke (77) zabilježene u istraživanju "Zdravstvena zaštita i skrb za starije na otocima: primjer otoka Hvara" dr. sc. Sanje Klempić Bogadi i dr. sc. Sonje Podgorelec s Instituta za istraživanje migracija (IMIN).
Nedostaju domovi za starije
U usporedbi s manjim i nerazvijenim otocima koji nemaju ni obiteljskog liječnika, stanovnici Hvara, koji je prema popisu stanovništva iz 2021. brojio 10.678 stanovnika, mogu biti zadovoljni. Otok Hvar, navode Podgorelec i Klempić, ima 46 zdravstvenih djelatnika u pet dislociranih ambulanti doma zdravlja, dvije dislocirane jedinice hitne pomoći, deset ordinacija primarne zdravstvene zaštite, jednoj specijalističkoj ordinaciji, tri ljekarne... Na 50 naseljenih otoka živi nešto više od 120 tisuća stanovnika, no samo polovica ih ima dislocirane ambulante doma zdravlja, a na 24 mala otoka nije dostupna nikakva zdravstvena zaštita, a prijevoz na kopno za potrebe hitne medicinske pomoći svojim plovilima osigurava lučka kapetanija ili policija. Domove zdravlja imaju samo otoci Pag i Korčula, a 108 ordinacija primarne zdravstvene zaštite nalazi se na 18 većih otoka. Prema Registru otoka iz 2023., 12 specijalističkih ordinacija imaju Lošinj, Hvar, Korčula i Pag. Stariji od 65 godina čine gotovo trećinu (29,1%) otočne populacije, što je i demografski, društveni, gospodarski i zdravstveni izazov. Podgorelec i Klempić Bogadi na primjeru otoka Hvara pozabavile su se dostupnošću zdravstvene zaštite i organizacije (ne)formalne skrbi, koja je lošija nego na kopnu.
Na 13. međunarodnom znanstveno-stručnom simpoziju Anatomija otoka izložile su rezultate kvalitativnog istraživanja provedenog na Hvaru 2023. među ispitanicima od 65 i više godina u sklopu projekta NextGenerationEU. Hvaranka (77) sažela je glavne probleme starijih na otoku: "Mislim… osamljenost i zdravstveni problemi i [potreba za] pomoć u kući. Ne znam kako će se to riješiti." Sugovornici, bez obzira na dob, zdravstveno stanje i funkcionalni status, upućuju na potrebu za formalnim oblicima skrbi kojih ni na Hvaru, koji pripada velikim i razvijenim hrvatskim otocima, nema dovoljno. Starica (87) im je kazala: "Mislim da bi se, iako to nema direktne veze sa zdravstvom, trebalo popravit' da imamo više domova za starije osobe. Ima jedan u Starom Gradu koji je izgledom jako lijep… ali ne može primiti puno ljudi. Vodi borbu s osobljem… I šteta što nema jedan i u Hvaru gradu i u Jelsi, nego samo u Starom Gradu. Jer potrebe su tu. To bi nam bila dobra sigurnost... Jer, slušajte, mladi rade, teško se mogu brinuti za starije." Druga otočanka (67) ističe da teret brige za starije pada na obitelj, "na dicu, na žene, na neviste", dodajući da ne bi mogla sama plaćati dom. Ali srećom se, kaže, osjeća zdravo i dobro. Svi stariji ne žele ići u dom i radije bi izabrali pomoć gerontodomaćica. Hvaranka (74) im je u razgovoru kazala: "Meni je muž rekao: 'Ja ni slučajno neću u dom! Hoću umrijet doma!' A ja govorim: 'Pa šta bi ti falilo u domu, imaš društvo, imaš sve gotovo.' Ne bi mi bio problem [otići u dom]. Ali ovo, gerontodomaćica, odlična je stvar. Dođe ti, ubije barem malo dosadu."
I na razini Hrvatske samo oko tri posto starijeg stanovništva u domovima je za starije, a na otocima ih je još manje jer domove imaju samo veliki i premošteni otoci Brač, Hvar, Korčula, Lošinj, Čiovo, Krk, Murter, Pag, Vis, Ugljan i Dugi otok. O osjećaju sigurnosti otočana s obzirom na njihovo zdravlje i organizaciju zdravstvene zaštite 87-godišnjakinja kaže: "Pa donekle je [sigurna], za sada. Nemam nekih velikih [problema]… Kad bi se nešto dogodilo, onda bi valjda zvali hitnu pomoć, helikopterom na neki način u Split. Samo, nažalost, bolnice su naše u Splitu navodno jako opterećene i kada neko dođe, onda jedva čekaju da ga vrate." Hvaranka (67) je kazala autoricama studije Podgorelec i Klempić Bogadi da se ne osjećaju nesigurno samo stariji nego i mlađi. "Sve mlađi ljudi obolijevaju. Puno je karcinoma… na otoku i mlađe populacije, ne obolijevaju samo stariji. "Mislim da stariji ne strahuju više, ne brinu više o zdravstvenoj skrbi – takva kakva je, jer mladi su s njima, njihova djeca. Ali ima starijih koji su sami, čija se djeca nakon školovanja nisu vratila", naglasila je. Druge Hvaranke isticale su kako su zdravstvenom zaštitom na otoku zadovoljne.
Neformalna skrb slabija
Prijedlog novog Zakona o otocima prošao je prvo čitanje u Saboru. Vladajući su svjesni važnosti toga da zdravstvena zaštita bude dostupna na otocima pa će se jednom godišnje dodjeljivati iz proračuna financijska sredstva jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi osiguravanja uvjeta za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe na otocima putem javnog poziva, no odbačeni su amandmani SDP-a o stambenom zbrinjavanju medicinskog kadra na otocima, poboljšanju materijalnih prava... Podgorelec ističe da bi osobito u slučaju manjih i nerazvijenih otoka država trebala pomoći lokalnim jedinicama pri stambenom zbrinjavanju liječnika, ponuditi im dodatke na plaće. Drži i da država mnogo ulaže u obrazovanje liječnika koje besplatno isporučujemo u inozemstvo, što ne rade druge zemlje EU, a mnogim otočanima zdravstvena skrb nije dostupna.
– Na otocima bi trebalo pojačati (izvan)institucionalnu skrb za starije jer je neformalna skrb susjeda na većim otocima puno slabija nego nekoć. Promijenio se stil života i otočani koji nemaju pomoć obitelji više se ne oslanjaju na pomoć susjeda kao prije. To je ostala praksa tek na malim otocima – kaže Podgorelec. Nije slučajno što im je Hvaranka (80) kazala: "Najskuplje i najnesretnije je bit' bolestan na otoku." Dodali bismo – i biti sam.
Otvori KEKS Pay
pa živite i hranite se zdravo, pa nećete ni trebati doktora. i otkud ideja da je imati liječnika blizu kuće neko ljudsko pravo?! halo, ni kiša ne treba padati, a ti ako trebaš liječnika, potraži ga. zamisli ti ovo društvo, nemojmo stigmatizirati pretile osobe, ali im o javnom novcu plaćajmo liječenje. ako si debel, onda te se smije zvati debelim.