Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa priprema veliko smanjenje vojnih kapaciteta koje Sjedinjene Države stavljaju na raspolaganje NATO-u u slučaju obrane Saveza. Prema dokumentu koji su, kako navode njemački Welt i Bild, američki predstavnici dostavili saveznicima, Washington planira znatno smanjiti broj borbenih zrakoplova, dronova, tankera za opskrbu gorivom u zraku te pomorskih snaga predviđenih za NATO operacije.
Riječ je o jednom od najozbiljnijih zahvata u američki doprinos NATO-u posljednjih desetljeća, a europske države već traže načine kako popuniti nastale praznine prije sljedećeg summita Saveza. Dokument se odnosi na tzv. NATO Force Model, sustav koji određuje koliko brzo članice mogu rasporediti snage u slučaju krize ili rata. Upravo u tom segmentu Washington predlaže značajne rezove.
Najveći udar odnosi se na zračne snage. Prema podacima koje prenose Welt i Bild, broj američkih lovaca F-16 namijenjenih NATO-u smanjio bi se s 99 na 63, dok bi broj borbenih aviona F-15E pao s 54 na 36. Potpuno bi iz planiranja bili uklonjeni moderni tankeri KC-46, a broj starijih KC-135 smanjio bi se sa 71 na 63. Još su dramatičnije promjene kod bespilotnih sustava. Dugodometni izviđački dronovi trebali bi biti potpuno uklonjeni iz NATO-ovih planova, dok bi broj naoružanih dronova MQ-9 bio gotovo prepolovljen.
Rezovi se protežu i na američku mornaricu. Umjesto dvije udarne skupine nosača zrakoplova, NATO bi ubuduće mogao računati samo na jednu. Broj krstarica i razarača također bi bio prepolovljen, dok bi sposobnosti podmornica za lansiranje krstarećih projektila bile potpuno povučene iz raspoloživih kapaciteta Saveza. Istodobno bi broj pomorskih ophodnih zrakoplova Boeing P-8A Poseidon bio smanjen s 26 na 15. Američki vojni vrh tvrdi da je riječ o nužnoj prilagodbi novim globalnim okolnostima. Zapovjednik američkog Europskog zapovjedništva (USEUCOM), general Alexus G. Grynkewich, izjavio je kako je u dosadašnjem modelu postojala „nezdrava međusobna ovisnost o američkim oružanim snagama“. „Moguća stvarnost istodobnih sukoba na više frontova zahtijeva restrukturiranje“, poručio je Grynkewich.
Odluka se uklapa i u širu stratešku promjenu Washingtona. Posljednjih godina američka administracija sve više pozornosti usmjerava prema Indo-Pacifiku i rastućem rivalstvu s Kinom. Američki ministar obrane Pete Hegseth na sigurnosnom forumu Shangri-La Dialogue u Singapuru krajem svibnja naglasio je da je „Amerika pacifička država“. „Inzistiramo da Kina poštuje našu dugogodišnju poziciju u toj regiji. I ne samo da inzistiramo na tome, nego osiguravamo i vojnu snagu koja će to poduprijeti“, rekao je Hegseth. Unatoč zabrinutosti koju su izazvali planirani rezovi, iz NATO-a zasad stižu smirujuće poruke. Glasnogovornica Saveza Allison Hart ocijenila je da je Europa desetljećima previše ovisila o američkim sposobnostima te da sada postoji prilika za uravnoteženiju podjelu odgovornosti. „Kako Europa i Kanada povećavaju ulaganja u obranu i razvijaju vlastite sposobnosti, ravnoteža odgovornosti može se promijeniti“, poručila je Hart.
Istodobno je američki državni tajnik Marco Rubio naglasio da Washington nema namjeru napustiti NATO. Govoreći pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma, rekao je da Sjedinjene Države žele ostati dio Saveza, ali smatraju da je potrebna njegova reforma te veća izdvajanja europskih članica za obranu. Prema pisanju njemačkih medija, europske države tijekom lipnja pokušat će pronaći rješenja za nastale manjkove kako bi na predstojećim sastancima NATO-a predstavile plan kojim bi se nadomjestio dio američkih kapaciteta koji bi mogli nestati iz obrambenih planova Saveza.
FOTO Skrivao se po vikendicama s 20 godina mlađom, Thompsonova supruga slala joj poruke: Tko je žena koja je smirila Janšu?
Otvori KEKS Pay
