Jedno od najmanje razjašnjenih razdoblja ljudske evolucije moglo bi napokon dobiti jasnije obrise. Arheolozi su u prapovijesnoj špilji u Izraelu, staroj oko 300.000 godina, pronašli kameno oruđe, životinjske kosti i tragove kontrolirane vatre koji pružaju rijedak uvid u život drevnih ljudi, piše Daily Mail.
Istraživači ovo nalazište opisuju kao svojevrsnu „vremensku kapsulu“ koja je ostala gotovo netaknuta još od razdoblja kulture Acheulo-Yabrudian, obilježenog velikim tehnološkim inovacijama i promjenama u načinu života. Iako identitet stanovnika špilje zasad ostaje nepoznat, znanstvenici vjeruju da su izrađivači alata pripadali drevnoj populaciji iz koje su kasnije mogli proizaći neandertalci i moderni ljudi.
Špilja se nalazi kod mjesta Fureidis, južno od Haife, a bila je nastanjena između 400.000 i 250.000 godina prije sadašnjosti. Krov špilje se urušio, čime je, prema mišljenju stručnjaka, zaštitio sadržaj od kasnijih utjecaja.
Među pronađenim predmetima ističu se strugači, oštrice i mali, precizno izrađeni ručni klinovi. Posebno su važni bočni strugači, karakteristični za Acheulo-Yabrudian kulturu, kojih je pronađeno oko stotinu, a vjerojatno su služili za obradu mesa i životinjske kože. U špilji su pronađeni i ostaci jelena lopatara, gazela, drevnih konja i divljeg goveda, s tragovima lova i obrade. Nalazi ukazuju da su njezini stanovnici bili sposobni lovci koji su živjeli u većim zajednicama, koristili vatru i izrađivali napredne alate.
Voditelj istraživanja Kobi Vardi iz Izraelske uprave za starine istaknuo je da nalazište predstavlja mogući trenutak prijelaza između starijih ljudskih tradicija i kultura koje će kasnije obilježiti neandertalce i Homo sapiensa. Buduća istraživanja mogla bi pomoći znanstvenicima da popune jednu od najvećih praznina u razumijevanju vlastitih predaka.
Otvori KEKS Pay
