U Bosni i Hercegovini izbio je novi problem nakon što su se pojačali prijepori o tome tko će provoditi zakon o elektroničkom potpisu, a ministar prometa i komunikacija Edin Forto u utorak je ustvrdio kako je u pozadini tog sukoba prikriveni plan za secesiju Republike Srpske. Zakon o elektroničkom potpisu BiH je dobila još 2006. godine no njegova je provedba počela s višegodišnjim zakašnjenjem, ali je odmah izbio sukob o tome tko će te izdavati vjerodajnice, odnosno voditi odgovarajući registar.
Vlasti u RS uporno inzistiraju da to pravi pripada entitetima i njihovim institucijama, dok zakon to definira kao pitanje za koje ovlasti ima isključivo država. Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH, čiji je ravnatelj Dragoljub Reljić - kadar vladajuće stranke u RS koja je pod kontrolom Milorada Dodika, početkom tjedna izdala je zabranu Agenciji za identifikacijska dokumenta BiH (IDDEEA) da obrađuje osobne podatke građana radi izdavanja vjerodajnica za elektroničko potpisivanje.
Istu je zabranu dobila i Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO) pa su sada praktično osporene sve vjerodajnice koje su već dobili građani, ali i tvrtke koje koristeći elektroničke potpise uplaćuju carinske pristojbe. Prije toga je u parlamentu RS usvojen zakon kojim se izdavanje vjerodajnica povjerava posebnoj agenciji na entitetskoj razini čime se derogira državni zakon donesen prije 20 godina.
Ministar Forto u utorak je pred novinarima u Sarajevu ustvrdio kako je ovo puno više od tehničkog pitanja, ocijenivši kako je u pozadini još jedna bitka za opstanak države ili njen nestanak. "Ovaj napad iz RS neće proći", kazao je Forto dodajući kako BiH mora biti normalna država i ne može dopustiti da entiteti preuzimaju poslove koji pripadaju državi.
Tvrdi kako u RS-u računaju da im je posjedovanje vlastitog digitalnog identiteta od ključnog značaja u slučaju provedbe plana za odcjepljenje, a sve to tek je još jedna u nizu pojava u kojoj taj entitet pokušavaju pretvoriti u državu. Podsjetio je kako ranije iz RS-a nisu željeli dopustiti ni izmjene državnog zakona o sigurnosti u prometu u kojemu je trebalo definirati skutere kao prijevozno sredstvo. "Tako su mi napisali da je definiranje skutera u tom zakonu prijenos ovlasti", kazao je Forto.
Očekuje da će zabrana Agencije za zaštititu osobnih podataka IDDEEA-i i Upravi za neizravno oporezivanje pasti na sudu jer bi u protivnom bio doveden u pitanje krajnji cilj, a to je digitalna integracija BiH sa standardima koji vrijede u Europskoj uniji. "Time se identificira identitet države koja prelazi u digitalno doba", kazao je.
Almir Badnjević, direktor IDDEEA-e, odluku druge državne agencije opisao je "političkim napadom" naručenim iz MUP-a RS u kojemu su planirali izdavati svoje vjerodajnice. S druge strane iz RS tvrde kako se bore protiv nezakonitog pokušaja države da prisvoji ovlasti koje joj ne pripadaju.
"Nemoguće je potvrđivati nečiji identitet bez spoja sa stvarnim identitetom. Svi naši podaci građana u nadležnosti su ministarstava unutarnjih poslova. Međutim, neki su se očevidno zamislili da trebaju praviti neki digitalni MUP na razini BiH", kazala je članica predsjedništva Dodikovog SNSD-a Snježana Novaković Bursać. Pravorijek o ovom sporu trebao bi donijeti Ustavni sud BiH koji će na zahtjev Kemala Ademovića, zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH, ocjenjivati ustavnost zakona o elektroničkom potpisu koji je donio parlament RS.
Otvori KEKS Pay
