Naslovnica Vijesti Hrvatska

OTKRIVAMO Kako će izgledati novi nadzor autocesta

Mjerit će se za koliko je vremena vozilo prešlo određenu dionicu
10. lipnja 2019. u 08:32 102 komentara 33085 prikaza
tunel
Foto: Željko Mršić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Ministarstvo unutarnjih poslova ovih dana počelo je postavljati 59 kamera za nadzor brzine na državnim cestama diljem Hrvatske. Od sljedeće godine kamere će nadzirati brzinu i na gotovo 1000 kilometara autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste. U toj tvrtki su projekt uvođenja sustava za nadzor brzine na autocestama pokrenuli s MUP-om i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a idejno rješenje izradili su lani.

Opasna okolina Ceste oko škola i vrtića na istoku grada kao staze za autoutrke

Potkraj svibnja HAC je objavio javno nadmetanje za izradu izvedbenog projekta implementacije sustava za nadzor brzine na autocestama. Procijenjena vrijednost te usluge je 975.000 kuna.

Ilustracija ISTRAŽIVANJE Percepcija vozača: Ovo su glavni uzroci prometnih nesreća kod mladih i starijih vozača

Mjerenje u presjeku ceste

U HAC-u objašnjavaju da su projektom predviđena tri načina mjerenja brzine na autocestama na kojima je inače najviša dopuštena brzina 130 kilometara na sat. Prvi je način mjerenje brzine u presjeku ceste odnosno tzv. točkasto mjerenje. A to znači da će se na određenim lokacijama na autocesti, primjerice kod ulaza u tunele, na mostove i vijadukte ili kritične točke postaviti kamere koje će mjeriti brzinu vozila radarskom ili laserskom tehnologijom. Naime, mnogi vozači ne pridržavaju se ograničenja brzine prolaska kroz tunele i preko objekata na autocestama, koja je uglavnom 100 kilometara na sat.

Drugi način bit će mjerenje brzine na dionici autoceste. To znači da će kamere biti postavljene između dviju točaka, vjerojatno čvorova, a prosječna brzina utvrdit će se na osnovi vremena kojim je vozilo prošlo tu udaljenost.

Treći način nadzora brzine odnosi se na dijelove autoceste na kojima se privremeno obavljaju radovi. To znači da će postojati prenosive kamere koje će se postavljati na tim lokacijama i koje će mjeriti brzinu radarski ili laserski. U HAC-u objašnjavaju da vozači rijetko poštuju ograničenje brzine na mjestima radova.

Ilustracija OPASNOST NA DVA KOTAČA Kod ove skupine rizik od pogibije 35 je puta veći nego za vozača automobila

Koliko će točno kamera biti postavljeno na autoceste, na kojima sad brzinu kontroliraju policijski presretači – kobre, u HAC-u kažu da će na to pitanje dati odgovor izvedbeni projekt. No procjenjuju da se radi o nekoliko stotina kamera. Izvedbeni projekt bi trebao biti gotov na jesen, a nakon toga slijedi nabava tehnologije. Stoga u HAC-u očekuju da će kamere za nadzor brzine na prvim sektorima autocesta biti postavljene prije početka sljedeće turističke sezone.

Sredstva za provedbu tog projekta pak planiraju povući iz fondova EU. U toj tvrtki kažu da će sustav nadzora brzine izravno sve podatke prosljeđivati MUP-u i kazne će se automatski pisati i slati prekršiteljima. Što se tiče sekcijskog mjerenja brzine, problem bi mogli biti vozači koji voze iznad dopuštene brzine, a između dvije točke stanu na odmorištu pa im na kraju prosječna brzina bude u okviru dopuštene. U HAC-u kažu da će taj problem riješiti projektnim zadatkom i da je moguće da će kamere biti postavljene primjerice i između čvorišta i odmorišta.

Vozači će pri tome biti jasno upozoreni da se mjeri brzina, i to novim prometnim znakom. U HAC-u objašnjavaju da je preporučljivo da na brzim prometnicama mjesta nadzora obilježavaju odgovarajućim prometnim znakovima koji nedvosmisleno upućuju na to da se na određenoj točki ili dionici autoceste nadzire brzina.

Odron magistrale A TEK JE OBNOVILI Otklizao dio Jadranske magistrale, cesta završila u provaliji!

Tako bi se, kažu, postigao preventivni karakter nadzora brzine zato što će većina vozača smanjiti brzinu kretanja nakon jasno obilježenog dijela prometnice gdje se provodi nadzor brzine.

Podsjećaju da je nedavno završeno javno savjetovanje o prijedlogu novog Pravilnika o prometnoj signalizaciji i opremi na cestama u kojem je definiran izgled novog prometnog znaka “kontrola brzine”.

U HAC-u kažu i da je mjerenje prosječne brzine kretanja na dionici ceste implementirano u različitim stupnjevima i u drugim zemljama poput Norveške, Nizozemske, Austrije, Italije i Velike Britanije. Tako ističu iskustva Nizozemske gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno 2001. godine na autocesti između Rotterdama i Delfta. Broj vozila koji su nakon toga prekoračivali brzinu ondje je pao ispod 0,5 posto dok je broj smrtnih slučajeva smanjen za više od 50 posto.

Nestašica goriva u Venezueli Kriza Venezueli Nestašica goriva: Ljudi ogorčeni, satima čekaju u redovima

Glavni cilj - sigurnost prometa

U HAC-u kažu da se Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. nalaže uvođenje nadzora na cestama. Objašnjavaju da je glavni cilj projekta nadzora brzine na autocestama povećanje sigurnosti prometa.

– Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama, povećat će se stupanj sigurnosti prometa, smanjit će se posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, što će se odraziti i na ponašanje vozača na ostalim cestama koje nisu uključene u projekt nadzora brzine – poručuju iz HAC-a.

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”
  • nikola1975:

    Ja bih postavio jedno drugo pitanje. Do kada ćemo plaćati vožnju autocestom a voziti se po zori radova ? Meni je jasno da se ceste moraju održavati ali kada od 300km autoceste 60 km vozite kroz zonu radova zašto mi ... prikaži još! ne naplate 240km autoceste već 300km? Kad bi HAC prisililo da se umanjuje cestarina za te kilometre ne bi se dešavalo da se zatvori jedna traka autoceste 5 dana prije nego što se započne s radovima.

  • Avatar milelican
    milelican:

    Novi harač. Propise treba poštovati, prekršaje sankcionirati. Ali za par kilometara više na autoputu ne, u naseljenom mjestu svakako. Rješenje je sigurnija cesta bez rupetina i noviji vozni park, a ne 300 kamera. Državi nije bitno što je direktor najvećeg ... prikaži još! sportskog kluba osuđeni kriminalac, ali joj je bitno izvući još koju kunu iz sirotinjskog džepa

  • Immanuell:

    Nemam ništa protiv pojačanog nadzora, ali ovo je pretjerano. Tipično za ekipu kojoj nije cilj spriječiti nesreće nego još napuniti državnu blagajnu. Ne daj Bože da koji prođe negdje gdje je malo jače stisnuo gas, oni će postaviti kamere i ... prikaži još! na odmorišta da se vidi koliko je aktivno vozio i za koliko je prešao neku dionicu isključujući boravak na odmorištu. Bolesno. Kad bi se narod bar mogao složiti pa da svi kompletno krenu starim magistralnim i lokalnim cestama, da vam zabibere i da nemate ni cestarinu, kamoli prihode od kazni. Kad bi to bio cilj, ja bih prvi milio do mora makar i 10 sati. Što se tiče gradnje i popravaka u vrijeme sezone, normalno da se nitko ne pridržava ograničenja brzine kad ista postavljaju ograničeni ljudi. Ostavite jednu prometnu traku za prolaz u dužini npr 10 km, ravnu kao staklo, dovoljno široku za autobus i pol i ograničite kretanje na 60 km/h. Uvijek sam se pitao koji osobenjak određuje ograničenje brzine kretanja, ništa drugo i ne može biti, jer se po toj dionici sasvim normalno vozi 100 km/h i to rade apsolutno svi. Pravite od svih nas budale.