Hrvati danas mogu dobiti jeftiniji stambeni kredit nego Nijemci ili Austrijanci, ali si istodobno sve teže mogu priuštiti stan. Taj paradoks najbolje opisuje stanje domaćeg tržišta nekretnina: kamate su među najnižima u europodručju, dok su cijene kvadrata posljednjih godina rasle brže od plaća. Hrvatska se zato danas ubraja među zemlje najpogođenije krizom priuštivosti stanovanja u Europskoj uniji. Prema podacima HNB-a i Europske središnje banke, kamatne stope na nove stambene kredite u ožujku ponovno su pale ispod tri posto, na 2,99 posto, navodi ekonomski analitičar Ivica Brkljača u svojim Makropogledima. "Hrvatska danas ima sedmu najnižu kamatnu stopu na nove stambene kredite u europodručju – nižu nego Njemačka, Austrija ili Italija, što je do prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo", ističe Brkljača.
Kako Hrvati dolaze do nekretnina: Čak 60 do 70 posto stanova u Hrvatskoj kupuje se bez stambenog kredita
Koliko je problem ozbiljan pokazuje i najnovije izvješće Europske mreže za praćenje prostornog razvoja ESPON. Hrvatska se prema toj analizi ubraja među europske države najpogođenije krizom priuštivosti stanovanja
Komentara 3
Kratko i jasno, priće da smo siromašni ove činjenice negiraju tu tezu. Švicarci su"bogati" a samo 40% Švicaraca ima vlastitu nekretninu, dok oko 90% Hrvata ima vlastitu nekretninu.
Više od 70 % Nijemnaca nema ni stan ni kuću jer ne žele biti usidreni i vezani za jedno mjesto, već im je važnija mobilnost zbog boljih radnih mjesta i uvjeta života.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
2007. Prosjecna placa 600 eura. Kvadrat Zagrebu 1800-2000 eura, ovisi jel novo ili staro. Kamata 6%. Ovo danas je kamilica za to. Da, 2017 je bilo 'bolje' jer smo nakon krize izgubili skoro desetljece, taman su krenula rasti primanja, palepale su kamate na 2.5%, a kvadrati nisu stigli narasti. Ali to je anomalija, ne standard.