Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kod ove skupine rizik od pogibije 35 je puta veći nego za vozača automobila

59 motociklista i mopedista poginulo je lani u Hrvatskoj, što je devet više nego godinu dana prije, a 60 posto prometnih nesreća u kojima su sudjelovali, prouzročili su biciklisti prošle godine
16. svibnja 2019. u 09:34 0 komentara 496 prikaza
Ilustracija
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U Hrvatskoj je lani na cestama poginulo 317 osoba, od čega je njih 59 bilo na motociklu i mopedu. To je devet poginulih motociklista i mopedista više nego 2017. Dolaskom ljepšeg vremena tih je sudionika u prometu sve više, a rizik njihova stradanja višestruko je veći nego kod vozača automobila.

Vozi eko VOZI EKO Učenje o sigurnosti u prometu kroz zabavu

– Broj poginulih motociklista i mopedista u Hrvatskoj je izuzetno velik. Oni čine 18 posto svih poginulih u cestovnom prometu – upozorio je Ante Hari Rako iz Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a na jučer održanom okruglom stolu “Sigurnost na 2 kotača”, koji organizirala udruga Sigurnost u prometu (SUP) u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba.

Rako je iznio i podatke da je 32 ili 68,2 posto motociklista poginulo u nesrećama u kojima je uzrok bila nepropisna brzina ili brzina neprimjerena uvjetima, od čega je njih 26 ili 81,3 posto poginulo u nesrećama koje su oni sami skrivili.

Nepoštovanje prednosti

Osam je motociklista pak poginulo u nesrećama u kojima je uzrok bilo nepoštovanje prednosti prolaska, od čega je njih šest poginulo u nesrećama koje su skrivili vozači drugih vozila.

– Postoji predrasuda da su u nesrećama u kojima sudjeluju motociklisti i mopedisti uglavnom krivi drugi vozači. To nije točno, motociklisti su više krivi – kazao je Rako.

Prosvjed u Ilači i Tovarniku Ukazuju na problem Prosvjedovali mještani Ilače i Tovarnika, nakratko blokirali promet: 'Ne planiramo stati'

On je razbio još jednu predrasudu o motociklistima, a to je da kod nas uglavnom stradaju strani vozači na dva kotača. Lani je na našim cestama poginulo osam stranih od ukupno 59 poginulih motociklista. A da je vrlo velika vjerojatnost od ozljeda i fatalnih posljedica u nesrećama u kojima sudjeluju motociklisti, pokazuje i podatak da je od ukupnog broja tih nesreća koje su se dogodile u posljednjih pet godina, samo njih 23,7 posto prošlo samo s materijalnom štetom.

U udruzi SUP-u navode da motocikli čine samo 3,82 posto u strukturi voznog parka RH, uz prosječno godišnje prijeđenih oko 3000 kilometara, što ih svrstava u visoko rizičnu skupinu sudionika u prometu. 
Bojan Jovanović iz Zavoda za prometno planiranje FPZ-a istaknuo je da je rizik od smrtnog stradavanja u prometnoj nesreći na prijeđenih milijun voznih kilometara kod motociklista iznosi 76,2 posto, što znači da je taj rizik za njih od 15 do 35 puta veći u odnosu na osobna vozila.

Pri tome je upozorio da metalne zaštitne odbojne ograde koje pružaju adekvatnu zaštitu za vozila predstavljaju vrlo opasan element za motocikliste.

BRITANCI OBJAVILI PRIMJERE VIDEO Ako kršite ova pravila, izgledno je da ćete sudjelovati u fatalnoj nesreći

Spuštanje branika

A to se odnosi na nosive stupove, oštre elemente te na kose i polukružne završne elemente ograde. Kod pada motociklista na cestu, naveo je Jovanović, njegovo tijelo na ogradu naleti pri brzini od 50 kilometara na sat. Obična metalna odbojna ograda čiji su branici na visini od 25 centimetara od razine kolnika ne može učinkovito zaustaviti i zaštiti motociklista. Stoga bi, kazao je Jovanović, branici trebali biti spušteni do razine kolnika.

Lani su u prometnim nesrećama smrtno stradala 22 biciklista, jedan manje nego 2017.

U SUP-u navode da posebno zabrinjava porast broja nesreća na biciklističkim stazama, kojih je lani bilo 44, a godinu prije 25. Lani je 10 posto biciklista poginulo u nesrećama u kojima je uzrok bila neprilagođena brzina ili brzina neprilagođena uvjetima, a od toga je devet biciklista poginulo u nesrećama koje su skrivili drugi vozači. Na okruglom stolu rečeno je i da sve veći problem u prometu predstavljaju električni bicikli i romobili.

Vozač smrtno stradao dok je mijenjao gumu

Jedan od najvećih distraktora za bicikliste jest promatranje atraktivnih osoba

Vozači biciklistima najviše zamjeraju prolazak kroz crveno svjetlo i vožnju u pogrešnom smjeru, dok biciklisti vozačima najviše prigovaraju oduzimanje prednosti prolaska, ne uključivanje pokazivača smjera, prolaz kroz crveno svijetlo i pretjecanje na nesiguran način. Te je podatke iznijela psihologinja Ljiljana Mikuš iz Hrvatskoga psihološkog društva. Ona je, među ostalim, iznijela i rezultate jednog istraživanja prema kojem su najveći distraktor za bicikliste ponašanje drugih sudionika u prometu, prepreke na putu, vremenski uvjeti, razgovor mobitelom, vlastite misli i brige te promatranje atraktivnih osoba     

Kako je DHL postao vodeća logistička tvrtka u svijetu i kakvi su im planovi za Hrvatsku
DOSTAVA
Počeli su koristiti robote, umjetnu inteligenciju, tehnologije proširene stvarnosti i samovozeća vozila
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.