Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 172
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
TRADICIONALNA JUHA

Ovo radničko jelo toliko je fino da se Grčka i Turska svađaju oko njegova podrijetla: Vole ga i Hrvati, a priprema je jednostavna

Juha od tripica
Screenshot/YouTube
13.05.2026.
u 13:02

Riječ je o juhi od fileka, odnosno tripica, koja je u Turskoj poznata kao işkembe çorbası, a u Grčkoj kao patsas

Dok se političke tenzije između Grčke i Turske povremeno smiruju i ponovno rasplamsavaju, na drugoj razini – onoj gastronomskoj – i dalje traje tihi, ali ustrajan spor oko podrijetla jedne od najpoznatijih narodnih juha u regiji. Riječ je o juhi od fileka, odnosno tripica, koja je u Turskoj poznata kao işkembe çorbası, a u Grčkoj kao patsas. Obje zemlje smatraju je dijelom vlastite kulinarske tradicije, a rasprava o “pravom” podrijetlu traje već desetljećima, bez jasnog zaključka, navodi Euronews.

Iako danas nije dio svakodnevne prehrane u svim kućanstvima, juha od tripica i dalje ima stabilno mjesto u tradicionalnoj kuhinji. U objema zemljama najčešće se povezuje s noćnim satima i oporavkom nakon izlaska, ali i s kuhinjom koja ne odbacuje niti jedan dio životinje. U Turskoj je işkembe çorbası i dalje prisutna u specijaliziranim lokalima koji rade dugo u noć ili rano ujutro. Poslužuje se vruća, uz dodatak češnjaka, octa ili limuna, ovisno o preferencijama gosta. U Grčkoj se patsas priprema u sličnom duhu, posebno u većim gradovima i lučkim sredinama poput Soluna i Atene. Neke varijante uključuju i dodatke poput svinjskih nogica, a jelo se često opisuje kao zasitno i “radničko”.

Stručnjaci za kulinarsku povijest uglavnom se slažu da je teško jednoznačno odrediti “vlasništvo” nad ovakvim jelima. Recepti su se kroz stoljeća širili Osmanskim Carstvom i šire mediteranskim prostorom, uz lokalne prilagodbe koje su s vremenom postale dio identiteta pojedinih kuhinja. Slični sporovi postoje i oko drugih jela u regiji, što dodatno otežava pokušaje jasnog razgraničenja. Zato se u akademskim krugovima sve češće naglašava da se radi o zajedničkoj kulinarskoj baštini, a ne o isključivom “vlasništvu”.

Unatoč različitim nazivima i lokalnim varijacijama, osnovni postupak pripreme gotovo je isti: dugo kuhanje tripica, začinjavanje češnjakom te dodatak kiselih sastojaka poput octa ili limuna. Jelo se u oba slučaja najčešće poslužuje toplo, često u ranim jutarnjim satima. Razlike postoje, ali su više stvar tradicije i navika nego potpuno različitih recepata. Iako se povremeno u javnosti i medijima pojave rasprave o podrijetlu jela, u praksi ono u obje zemlje ima svoje mjesto i svoju publiku.

Inspekcija pregledavala torbe dostavljača hrane: Mnogi pali na testu higijene, objavili i fotografije
Ključne riječi

Komentara 5

Avatar horuk
horuk
21:33 13.05.2026.

Mnogo takozvanih turskih jela su u stvari perzijska jela. Djelomično i libanonsko sirijska. To važi i za baklave i ormašice i ostale preslatke slatkiše. Inače baš libanonska jela su sasvim ok. Posebno čorba od leća sa limunom. Inače meni najdraža su azijska jela na prvom mjestu vjetnamska kuhinja pa tajlandska. Kineska i Indijska su tu negdje isto ih jako volim. Naravno svaka zemlja ima svoje ukusne specijalitete. Uz sve to eksotično mi je ipak najdraža naša hrvatska sarma. Znam samo ime "sarma" nije naše ali jelo jeste. Toga nema ni u Turskoj ni u Perziji. Tamošnja "sarma" je umotana riža ili meso u vinov list. Što pored sličnosti motanja u list neke biljke nema neke sličnosti, po okusu ni približno.

Avatar Tombstone
Tombstone
01:37 14.05.2026.

Tripice???? Odvratno.

TH
TheSlave80
15:49 13.05.2026.

neki dan sam grku rekao da je grcka kuhinja prakticno turska kuhinja.. malo sam mu to namjerno rekao kao provokacija (i ima istine) ali nisam ocekivao da ce se covjek toliko uvrijediti.. mislim da ni Zagrepcanin se toliko ne bi uvrijedio da mu netko kaze da je Beograd ljepsi. Sala na stranu, ipak Grcka je bila dugo pod Osmanlijama - i doduse i libanska kuhinja je vrlo slicna turskoj. U svakom slucaju, sve 3 kuhinje su izvrsne. Za mene jedine koje pariraju talijanskoj.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata