Sitnije domaće trešnje na tržnicama u prosjeku koštaju 10 eura, u Šibeniku provićanske i samo 5 eura, a krupne uvozne, tzv. hrušt 20 eura, više od kilograma telećeg buta ili janjetine u zagrebačkim mesnicama. "Svake godine isto, potrošači su prekupcima samo ovce za šišanje, a nisu ih ni brali ni brinuli se o njima", tvrdi umirovljenica Marija koju smo sreli na utrinskoj tržnici. Neki i španjolske prodaju pod precijenjene domaće, no dok bude 'ovaca', bit će i visokih cijena, komentira jedan od prodavača ponavljajući kako je princip jasan – cijene diktiraju ponuda i potražnja.
No OPG-ovac Robert Hadžić, čiji se trešnjici nalaze podno Sljemena, u Markuševcu, te kod Čazme, kaže kako njegove prve nisu više od 8 eura za kilogram. Većina ranog burlata proda se tako već i na kućnom pragu, dio preko poljoprivrednih platformi. A dok neki cijene već sada opravdavaju kišnim proljećem, zbog čega, kako tvrde, dozreli plodovi na granama pucaju, Hadžić kaže kako je ovo njemu jedna od boljih i rodnijih godina, s otprilike 6-7 tona po hektaru. Trešnje su kod njega čak i uranile ove godine, a telefon stalno zvoni i naručuje se i po pet ili 10 kilograma.
"Uglavnom sve prodam direktno, a na tržnicama je pravi bezobrazluk. Vjerujem da trešnje u zemljama u okruženju nisu više od 12 do 15 €/kg bez obzira na to odakle dolazile. Pa nije Božić, kad su nam stizale iz Čilea ili Južne Afrike", dodaje, ističući kako je sve iznad 10 eura nerealno. "Ako su prije nekoliko godina cijene bile 30 kuna za kilogram, to vam je 4 eura. Znam da će sad proizvođači reći kako imaju enormno visoke troškove s kojima ne mogu konkurirati uvozu. To je točno, no i da su polovina cijene ulazni troškovi, nema razloga da na tržnicama koštaju više od 10 eura, a kamoli 20", uvjeren je naš sugovornik. Tvrdi kako su bez obzira na vremenske nepogode koje ih povremeno zadese trešnje dohodovna kultura koja se obično prodaje lokalno, u rinfuzi, bez nekih ekstra transportnih troškova i pakiranja. Nije ni radno intenzivna kultura, osim kad krene berba. "Uvijek, naravno, ima rizika, ali jedna obitelj kojoj je to obiteljski biznis može dobro zaraditi već i s tri hektara", naglašava.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kažu kako je Hrvatska i samodostatna u proizvodnji trešanja i višanja. U 2024., zadnjoj godini za koju ima podataka, samodostatnost nam je bila na razini 138%, što se, tvrde, određuje temeljem podataka o proizvodnji, uvozu i izvozu osnovnih poljoprivrednih proizvoda i njihovih prerađevina te, gdje je to primjenjivo, o stanju zaliha. Statistika DZS-a govori tako o 1493 tone proizvedenih trešanja u 2020., 615 tona u 2021., 2042 t u godini poslije, 889 t u 2024. te, prema privremenim podacima, 1001 t lani. U istom tom razdoblju uvozili smo između 1000 i 1500 tona, najviše iz Španjolske, Grčke i Italije – 2020. godine 1155 tona za oko 2 milijuna eura, a lani 1054 tone za 4,6 milijuna eura – otprilike za 4,5 €/kg. Ovisno o godini, izvozili smo između 263,5 i 764 tone – lani samo 136 t za 695 tisuća eura.
Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota smatra kako u trešnjama nismo ni blizu samodostatnosti. "Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj su posađena ukupno 853 hektara trešanja svih vrsta i tipova uzgoja, intenzivnih i ekstenzivnih, uz godišnji prosjek od 1500 t/ha, a proizvodnja je izuzetno zahtjevna. Investicije u moderan nasad trešanja kreću se od oko 130.000 eura po hektaru, u što su uključene sadnice, stupovi, zaštita od tuče i kiše, navodnjavanje...", nabraja Markota. Ističe kako smo posljednjih nekoliko godina i svjedoci gotovo stalnih proljetnih mrazova i kiša u vrijeme zorenja, što je velik problem u proizvodnji kvalitetne trešnje i zato je hrvatska trešnja tako skupa.
Iz Arivera Fruita, koji je jedan od naših najvećih uvoznika i otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, slažu se kako su visoke cijene trešanja u Hrvatskoj primarno posljedica ograničene količine domaće robe, ali i slijeda nekoliko vrlo izazovnih godina za proizvođače. Primjerice, u 2023. je otkup domaće trešnje iznosio 19 tona, 2024. čak 77 tona, dok je 2025. ponovno pao na oko 20 tona, uz istovremeni rast otkupne cijene na više od 6 €/kg. "Trešnja je izrazito osjetljiva voćna kultura, sezona joj traje kratko, vremenski uvjeti i problemi s oprašivanjem mogu značajno smanjiti urod, a proizvodnja zahtijeva puno ručnog rada. Kako su nasadi uglavnom mali i fragmentirani, Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji trešanja te stoga nema ni stabilnu i cjenovno dostupnu opskrbu tržišta. Na početku sezone cijene su tradicionalno više, dok se poslije, ako dođe do kontinuiteta u ponudi, postupno stabiliziraju i padaju", kaže Ivona Tupek, predsjednica Uprave Arivere Fruit.
Trenutačne cijene od 20 €/kg na tržnicama rezultat su odnosa ponude i potražnje manjih proizvođača koji na tržnicama i u izravnoj prodaji nastoje postići višu cijenu jer je za prve domaće trešnje, koje se percipiraju kao sezonski i premium proizvod, dio potrošača spreman platiti višu cijenu, dodaje ona. Istovremeno, regionalne razlike u cijenama ovise o dostupnosti robe i dinamici lokalnog tržišta. "Kako bi osigurali dovoljne količine i kontinuitet opskrbe, trgovački lanci dio potreba pokrivaju iz uvoza. Arivera Fruit, kao i svake godine, hrvatskim proizvođačima osigurava siguran otkup i plasman domaćih proizvoda po tržišno konkurentnim uvjetima, pri čemu domaća roba uvijek ima prioritet u nabavi. Primjerice, u petak počinje berba na plantaži u Ninskim Stanovima pokraj Zadra, jednoj od najvećih plantaža trešanja u Europi, gdje je na više od 40 ha zasađeno preko 26.000 stabala trešanja, 20-ak različitih sort", napominju iz Arivere.
Slična situacija kao s trešnjama u Hrvatskoj je i s proizvodnjom jagoda. Nemamo ih dovoljno bez uvoza, a proizvođači se suočavaju s velikim izazovima – od vremenskih neprilika preko nedostatka radne snage do visokih ulaganja u sigurnu i stabilnu proizvodnju, posebno plasteničku. Uz to, dio domaće proizvodnje još uvijek nije dovoljno prilagođen novim tehnologijama i suvremenim modelima uzgoja. "Ako se proizvođači ne odluče na veća ulaganja koja omogućuju kontinuiranu, kvalitetnu i sigurnu proizvodnju, domaća jagoda mogla bi postati luksuzni proizvod", zaključila je Tupek.
FOTO Na šibensku tržnicu stigle prve trešnje: Pogledajte cijene
Otvori KEKS Pay
Zašto je bitna uopče ova tema u medijima, kad je skupo nemojmo kupovati bit će jeftinije.