Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Večernji TV

Pater Barun: Migrantima smo tranzicijska zemlja, no kada nas upoznaju požele ostati

Pater Tvrtko Barun gost VečernjiTV-a
Foto: VečernjiTV
1/3
06.02.2018.
u 16:14

Pater Tvrtko Barun, kojeg je žiri Večernjeg lista izabrao za Osobu godine u 2017. godini gostovao je na Večernji TV-u i otkrio detalje rada u Isusovačkoj služni za izbjeglice.

Gost Večernji TV-a bio je pater Tvrtko Barun kojeg je Večernjakov žiri odabrao za Osobu 2017. godine. 'On je isusovac, voditelj službe za izbjeglice u JI Europi tako da, s obzirom na humanitarni rad, Večernjakov žiri nije imao veliki problem u izboru za to priznanje', rekao je Žarko Ivković, Večernjakov urednik i predsjednik žirija koji je razgovarao s paterom Barunom. 

Kako ste doživjeli priznanje?

Priznanje je to za sav rad u Isusovačkoj službi za izbjeglice, ali još više za sve ono što kolegice i kolege volonteri u Isusovačkoj službi rade svakodnevno s izbjeglicama, što radimo posljednje tri godine. Vjerujem da je to nešto što smo naslijedili od ranijih generacija jer ta služba djeluje od 1993. godine. Kvaliteta ljudi s kojima dijelimo poslanje je ono što je učinilo da smo dobili tu nagradu i zahvalni smo za tu podršku. 

Vaš rad je prepoznao Europski parlament koji vam je dodijelio nagradu Europski građanin, za promicanje europskih vrijednosti. Koliko imate volontera? 

U našem timu je 15 ljudi plus 50-ak volontera koji svakodnevno ili tjedno pomažu izbjeglicama, bilo u prihvatilištu, u Dugavama, Kutini, Ježevu ili u integraciji gdje se spaja volontere s jednom obitelji ili osobom pa ih oni posjećuju, podučavaju djecu, podižu papire u institucijama, prevode... Puno je dimenzija koje ne bismo mogli da nema volontera. 

VIDEO: Cijeli intervju s paterom Tvrtkom Barunom

Koliko je migranata u Prihvatnom centru Ježevo? 

Ljudi imaju puno predrasuda i strahova temeljenih na krivim informacijama. U Hrvatskoj je trenutno, tako je manje više i cijelu prošlu godinu bilo, oko 500 tražitelja azila. U Ježevu u prihvatnom centru su smještene osobe koje nemaju dokumente, ne traže azil, čeka se njihova identifikacija ili deportacija i tu ih je od 20 do 40, ovisno o trenutku.

I treća važna brojka su osobe koje su dobile azil u Hrvatskoj, od 2004. godine do danas svega je 490 osoba dobilo azil, od toga je stotinjak ostalo u Hrvatskoj. U ovom trenutku u Hrvatskoj ostaje 390 osoba, to je mala brojka i zbog toga je još veće pitanje zašto nismo u mogućnosti izgraditi kvalitetan sustav integracije baš zbog te male brojke. 

U usporedbi na europskoj razini, nakon migrantskog vala, koliko je izbjeglica s Bliskog Istoka danas u Europi?

Govorimo o ljetu 2015. i proljeću 2016. godine, kroz to vrijeme je u Europu ušlo oko milijun osoba, a kroz Hrvatsku prošlo oko 650 tisuća ljudi. Glavni razlog izbjegličke krize je bila Sirija. Europa nikako da stvori zajedničku politiku i pomogne tim ljudima pa je svaka zemlja za sebe imala svoju politiku i dogodilo se što se dogodilo. 

Hrvatska je tada imala politiku solidarnosti i pomaganja koje je bilo učinkovito, ljudi su svakodnevno prolazili, ali bi se zadržavali u kampovima i oni su direktno išli dalje. 

Je li riječ o pojedincima ili obitelji?

Do izbjegličke krize u Hrvatskoj je bilo 50-ak tražitelja azila i to su većinom bili pojedinci iz afričkih zemalja. Nakon ove krize i daljnjih konflikata u Iranu, Afagnistanu i Siriji puno više ima obitelji i zato je veći broj onih koji su dobili azil. 

Uz predrasude prema izbjeglicama, postojale su predrasude i s druge strane. Mali broj migranata se želi zadržati u Hrvatskoj, zašto? 

Nije toliko negativnost spram Hrvatske, već pozitivnost spram Njemačke i Švedske. Na terenu u Opatovcu, jedino što su oni znali, na kojem god jeziku, bila im je Njemačka. Nisu znali o Hrvatskoj niti gdje su, to je realnost. Kao što i mladi Hrvati odlaze u Njemačku zbog kvalitetnijeg života i zapošljavanja tako i ti ljudi, ako mogu birati, birali su Njemačku. Osobe koje sada dolaze u Hrvatsku, za većinu njih je to tranzicijska zemlja, ali dok čekaju oni u međuvremenu upoznaju zemlju i ljude i požele ostati. Od svih onih 490 koji su dobili azil ovih stotinjak je otišlo jer nisu mogli pronaći posao. I oni bi ostali jer tu vide svoju budućnost, ali si nisu mogli osigurati svakodnevni kruh. 

Ovi koji su ostali su upoznali ljude, kulturu, zemlju i običaje i vidjeli su da tu mogu stvoriti novi život. 

Komentara 30

PP
pp
16:49 06.02.2018.

Ovo je svjesno ili nesvjesno djelovanje pete kolone...možda on misli da radi nešto dobro ali pod krinkom dobra radi veliko zlo.

PP
pp
16:48 06.02.2018.

Ovaj nije normalan...

ST
Stipan
17:06 06.02.2018.

Neka ih on zadrži kod sebe, nama netrebaju. Oni su kao da imaš bombu u kući . Taj nezna što radi jer sve je to kontrolirano i ništa drugo ,već islamizacija EUROPE .

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije