Švedski parlament izglasao je pooštravanje obračuna te zemlje s pravima imigranata, podržavši zakone koji vlastima omogućuju oduzimanje dozvola boravka na temelju nejasnih kriterija lošeg ponašanja te obvezuju većinu zaposlenih u javnom sektoru da prijave svakoga za koga se sumnja da je bez dokumenata, piše The Guardian. Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u rujnu, u kojima se vlada desnog centra, koja trenutačno ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata kako bi mogla vladati, suprotstavlja krajnjoj desnici koja je poručila da joj je namjera stvoriti jedno od najneprijateljskijih okruženja u Europi za neeuropljane. Kasno u ponedjeljak parlamentarci su izglasali takozvani zakon o "dobrom ponašanju", koji bi se odnosio na osobe čiji su zahtjevi za boravak u postupku i buduće rezidente, ali bi se retroaktivno primjenjivao i na mnoge sadašnje stanovnike zemlje. "Svatko tko se ne potrudi učiniti pravu stvar ne bi trebao moći računati na to da će ostati", rekao je švedski ministar migracija Johan Forssell u ožujku, kada je predložio zakon. Iako zakon ne navodi koje bi se vrste ponašanja smatrale neprihvatljivima, vlada je ranije spominjala primjere poput neplaćenih dugova, neplaćanja poreza, kriminala i povezanosti s ekstremističkim organizacijama. Zadaća preispitivanja dozvola pripala bi Švedskoj agenciji za migracije, a na svaku odluku moći će se žaliti.
Zakon su oštro kritizirali oporbeni političari i organizacije za ljudska prava, koji su kriterije opisali kao proizvoljne. "To bi dovelo do rizika da se dozvole boravka odbijaju ili oduzimaju na temelju ponašanja koje za švedske građane nije ni nezakonito ni kažnjivo", nedavno je upozorio Amnesty International. Organizacija Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu priopćila je da zakonodavstvo "potkopava vladavinu prava". U izjavi su dodali: "Zakon o dobrom ponašanju ostavlja ljude u neizvjesnosti oko toga koje se radnje ili izrazi mogu upotrijebiti protiv njih". Parlament te zemlje također je tijesno podržao sporni, takozvani "zakon o cinkanju", koji će od mnogih zaposlenih u javnom sektoru zahtijevati da prijave svakoga za koga vjeruju da je bez dokumenata.
Kritičari novog zakona, koji je prošao sa 174 glasa za i 172 protiv, već dugo upozoravaju da će negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje migranata, ali i znatno povećati rizik od rasnog profiliranja. "To je okrutna i neučinkovita politika koja otvara Pandorinu kutiju cinkanja – obilježje autoritarnih država", rekao je u izjavi Jacob Lind, postdoktorski istraživač međunarodnih migracija na Sveučilištu u Malmöu. "Današnje glasanje imat će razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na rub društva jer će im pristup pravima biti ograničen". Nakon širokih kritika, učitelji, liječnici i socijalni radnici izuzeti su od obveze prijavljivanja. Međutim, zaposlenici poreznih vlasti te zavoda za zapošljavanje i socijalno osiguranje među onima su koji će morati obavijestiti policiju kada imaju razloga vjerovati da su bili u kontaktu s osobama koje nemaju boravišne dokumente.
Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu suradnju o migrantima bez dokumenata opisala je to kao "ozbiljan korak unatrag za ljudska prava" u zemlji. "Takozeta izuzeća za zdravstvo, škole i socijalne službe ne nude dovoljnu zaštitu: u praksi će informacije kolati između pružatelja usluga, agencija i imigracijskih vlasti", rekla je, što znači da će neki vjerojatno potpuno izbjegavati kontakt sa zdravstvenim djelatnicima. Njezino stajalište podupiru i švedski istraživači koji su, nakon razgovora s javnim službenicima, upozorili da bi zakon zapravo pretvorio javne zaposlenike u graničnu policiju. Naveli su primjer majke koja rodi dijete uz pomoć primalje; iako je primalja izuzeta od obveze prijavljivanja, dijete bi se moralo prijaviti poreznim vlastima, koje bi potom mogle prijaviti obitelj policiji.
Švedska vlada već dugo brani te mjere, tvrdeći da su potrebne kako bi se osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo ostati u Švedskoj mogu biti poslane u svoje matične zemlje. Novi zahtjevi za prijavljivanje imaju malo ekvivalenata diljem Europe; Finska već dugo razmatra hoće li proširiti takve obveze, dok se u Njemačkoj socijalni uredi već dva desetljeća suočavaju sa zahtjevima za prijavljivanje. Godine 2012. britanska političarka Theresa May uvela je politike "neprijateljskog okruženja", kojima se nastojao ograničiti pristup radu, naknadama, bankovnim računima, vozačkim dozvolama i drugim osnovnim uslugama osobama koje nisu mogle dokazati da imaju zakonsko pravo živjeti u Britaniji.
Kasnije se pokazalo da mnogi koji su u Ujedinjenom Kraljevstvu boravili zakonito nisu mogli dokazati svoj status te da je Ministarstvo unutarnjih poslova često pogrešno klasificiralo zakonite rezidente kao prekršitelje imigracijskih propisa, zbog čega je Nacionalni revizorski ured 2018. zaključio da politike neprijateljskog okruženja ne donose vrijednost za novac poreznih obveznika. U ponedjeljak se Europska federacija sindikata javnih službi usprotivila ideji da se radnike prisili da djeluju kao doušnici, a Jan Willem Goudriaan iz sindikata rekao je da sada nije vrijeme za "novi lov na vještice". Umjesto toga, pozvao je da se vlade podsjeti kako bi "javne službe prestale funkcionirati bez migrantskih radnika u Švedskoj i mnogim državama članicama EU-a". Novi zakon potaknuo bi klimu "sumnje, straha i rasizma", dodao je, dok bi istodobno ugrozio temeljno pravo ljudi na azil. "On samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja je presretna što vidi kako se njezini najluđi snovi o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama ostvaruju nauštrb etike javne službe".
Otvori KEKS Pay
Dakle, ako vlast ne dozvoli migrantima ilegalni boravak u svojoj državi, onda vlast koristi cinkerske metode i krši ljudska prava, zanimljivo.