Postoji jedan znakovit trenutak koji je, po mnogima, nulta točka političke odiseje Donalda Trumpa. Riječ je o glamuroznoj večeri upriličenoj za dopisnike Bijele kuće, u travnju 2011. godine. Trump, koji je bio zvijezda reality showa i najglasniji zagovornik teorije da Barack Obama ne može biti predsjednik jer nije rođen u SAD-u, sjedio je te večeri u publici, a Obama ga je nemilosrdno ismijavao pred cijelim washingtonskim establišmentom. Sa svakom novom 'lansiranom' šalom, predsjednik je gazio i uništavao Trumpa, prikazujući ga kao neozbiljnog klauna koji je opsjednut teorijama zavjere.
Dok se dvoranom orio smijeh prisutnih, Trumpovo je lice ostalo mirno i hladno poput kamena. Nije se čak niti blago nasmiješio, niti je kurtoazno zapljeskao. Oni koji su te večeri bili u njegovoj blizini kasnije su tvrdili da je upravo to bio ključan trenutak u kom je Trump, ponižen pred elitom kojoj je silno želio pripadati, donio definitivnu, veliku odluku - "Svima ću vam pokazati!". Nije to bila samo prazna prijetnja, bilo je to njegovo obećanje koje je ispunio - pet godina kasnije Donald Trump je preuzeo ključeve Ovalnog ureda. Osveta je postala ultimativni pokretač čovjeka koji je svoj život gradio na pobjedama, kako onim opipljivim, dokumentiranim u zemljišnim knjigama i na bankovnim računima, tako i onim imaginarnim, stvorenim kroz vješt marketing i narative koji su često zamagljivali granicu između činjenica i fikcije.
"Ladies Man"
Životni put Donalda Trumpa započeo je daleko od Washingtona, u luksuznom predgrađu Queensa, zvanom Jamaica Estates. Rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Freda Trumpa, uspješnog graditelja nekretnina njemačkog podrijetla i imigrantice iz Škotske, Mary Anne MacLeod. Iako je odrastao u izobilju, otac je Donalda vodio na gradilište tjerajući ga da radi najniže poslove, kako bi naučio vrijednost novca. Fred Trump je svoju je djecu učio da na svijetu postoje samo dvije vrste ljudi - "predatori" i "žrtve". Od najranijeg djetinjstva Donald je, poput spužve, upijao očevu filozofiju prema kojoj poraz nikada nije opcija, vjerujući u svojevrsnu "teoriju trkaćih konja", po kojoj superiorni geni stvaraju superiorne ljude.
Kako je sam priznao, bio je prodorno i agresivno dijete, dječak koji je na rođendanskim zabavama bacao torte i rušio kule od kocaka koje su gradila njegova braća. Iako ponosan na natjecateljski i neobuzdan duh svog sina, njegov je otac u jednom trenutku ipak izgubio strpljenje. Zbog lošeg ponašanja Donald je, kada mu je bilo trinaest godina, bio poslan na Vojnu akademiju u New Yorku. Kako su se svi nadali, ta je izuzetno stroga institucija trebala ukrotiti njegov divlji i neobuzdani temperament, no, na iznenađenje mnogih, tinejdžer se pod željeznom disciplinom nije slomio - njegov natjecateljski duh dodatno je ojačao. Uživao je u uniformi, hijerarhiji i stalnom natjecanju. Ubrzo je postao prava zvijezda sportskih terena, a u školskom je godišnjaku, titulom "Ladies Man", proglašen najvećim zavodnikom i miljenikom žena, čime se silno ponosio. U toj školi punoj dječaka savjeti o ženama i ljubavnom životu crpili su se iz časopisa, poput Playboya, a u okruženju stroge discipline i nemilosrdne ambicije pobjednički je mentalitet predstavljao jedinu pravu vrijednost.
Tri zlatna pravila
Godine 1968. Donald Trump je diplomirao ekonomiju na prestižnoj poslovnoj školi Wharton Sveučilišta u Pennsylvaniji. Ubrzo nakon toga preuzeo je obiteljski posao - 1971. godine postaje predsjednik tvrtke 'Elizabeth Trump & Son', koju je ubrzo preimenovao u 'The Trump Organization'. Naslijedivši od svog oca nemilosrdan poslovni instinkt, sa sigurnih je ulaganja u stambene zgrade za srednju klasu u Queensu i Brooklynu fokus prebacio na glamurozne projekte. S vizijom luksuznih hotela, nebodera i kasina krenuo je u osvajanje Manhattana, svijeta moći u koji se njegov otac nikada nije uspio probiti.
Njegov mentor postao je tada zloglasni odvjetnik Roy Cohn, bivši glavni savjetnik senatora Josepha McCarthyja. On je Trumpu otkrio tri zlatna pravila – prvo: 'Nikad ne priznaj poraz!', drugo: 'Na udarac uzvrati deset puta snažnije!' i treće: 'Ako izgubiš - proglasi pobjedu!'.
Tu moćnu taktiku Trump je primijenio već 1973., kada je američko Ministarstvo pravosuđa podnijelo tužbu protiv njegove tvrtke zbog sustavne diskriminacije crnih stanara, optužujući ga da je namjerno odbijao iznajmljivati stanove pripadnicima manjina. Trump i Cohn uzvratili su tada protutužbom teškom sto milijuna dolara. Iako je na kraju, kako bi izbjegao daljnje pravne komplikacije i potencijalno nepovoljan sudski epilog, Trump bio primoran na izvansudsku nagodbu, on je taj ishod vješto redefinirao, prezentirajući ga javnosti kao svoju apsolutnu pobjedu i osobni trijumf. Bio je to moćan obrazac koji je Trump nastavio trajno primjenjivati.
"Umjetnost dogovora"
U osamdesetim godinama prošlog stoljeća svijet je postao Trumpova pozornica. Godine 1983. otvorenje blistavog spomenika od mjedi i ružičastog mramora na Petoj aveniji, 'Trump Tower', izravno ga je lansiralo u stratosferu globalne slave. Osim što je postalo nezaobilazno u medijskom prostoru i javnom životu, ime Donalda Trumpa postalo je i pravi brend, sinonim za uspjeh, moć i bogatstvo.
S tadašnjom suprugom Ivanom, bivšom češkom manekenkom i skijaškom olimpijkom, Trump je postao simbolom ere pohlepe i neukusnog luksuza. Njegov apetit za širenjem carstva postao je nezasitan. Kao simbol prestiža kupio je tada najveću jahtu na svijetu te legendarni hotel Plazu, dragulj njujorške arhitekture. U Atlantic Cityju je zagospodario kockarnicama, poput Trump Taj Mahala, Trump Plaze i Trump Castlea, a kupnjom zrakoplovne tvrtke Trump Shuttle pokušao je povezati luksuzni prijevoz s vlastitim destinacijama.
Njegova knjiga „Umjetnost dogovora“ ("The Art of the Deal"), postala je bestseler. Kako bi opisao svoj stil pregovaranja i promocije te svoju sklonost preuveličavanju, u toj je knjizi popularizirao termin "istinoljubiva hiperbola" ("truthful hyperbole"). Definirao ga je kao specifičan oblik "nevinog, retoričkog pretjerivanja, ali i vrlo učinkovit oblik promocije te moćan marketinški alat". Tvrdio je da ljudi žele vjerovati u nešto grandiozno i spektakularno, te im je on upravo to i ponudio.
Pad carstva i povratak kroz reality
Početkom devedesetih godina idilična slika nezaustavljivog Trumpova uspona naglo se počela raspadati. Njegov pohod na kockarnice i Atlantic City završio je katastrofalno. Zbog golemih dugova i preambicioznih investicija šareni se mjehur od sapunice rasprsnuo. Trump je bio zadužen do grla, a pod teretom duga koji je iznosio više od tri milijarde dolara, carstvo se počelo urušavati - između 1991. i 2009. godine njegove su tvrtke čak šest puta podnijele zahtjev za bankrotom. Kockarnice su, jedna za drugom, propadale, a Trump se našao na samom rubu osobnog bankrota. Pod teretom sveopćeg financijskog kaosa i njegov se privatni život počeo urušavati – zbog izvanbračne afere s glumicom Marlom Maples našao se u središtu eksplozivnog, tabloidnog skandala koji je tjednima punio naslovnice žutog tiska. To je nepovratno narušilo njegov dotadašnji imidž obiteljskog čovjeka, što je u konačnici dovelo do skandaloznog razvoda od njegove supruge Ivane, s kojom ima troje djece, Donalda Jr., Ivanku i Erica.
Činilo se tada da je to definitivan kraj Donalda Trumpa, no, onda se dogodio nevjerojatan obrat - banke, koje su ga mogle pokopati, spasile su ga. Naime, vodeće financijske institucije, poput Deutsche Banka, postale su bolno svjesne činjenice da bez prepoznatljivog, iako kontroverznog imena "Trump", monumentalne građevine i blještave kockarnice na tržištu vrijedile znatno manje. Kako bi osigurale vlastita financijska ulaganja, zaštitile se od rizika nesolventnosti i potencijalnog gubitka kapitala zbog kolapsa Trumpovih nekretninskih i kockarskih pothvata, banke su njegovu glavu odlučile zadržati iznad vode. Unatoč tome što su tisuće ljudi tada ostale bez posla, a brojni dobavljači bez naplate, Trump je, isplaćujući si ogromne plaće i bonuse, iz tih neuspjeha izašao bogatiji za milijune dolara, te je izjavio: "Zaradio sam mnogo novca u Atlantic Cityju i vrlo sam ponosan na to."
I u razdoblju kaosa i financijskog kolapsa, Trump je uspio sačuvati ono najvrjednije - svoj brend. Paralelno s poslovima s nekretninama, vješto je gradio i svoj imidž u medijima. Od 1996. do 2015. godine bio je vlasnik licence Miss Universe, a 2004. je lansirao i popularni reality show „Pripravnik“, koji ga je katapultirao među globalne zvijezde. U napetoj atmosferi vijećnice u TV studiju, koja je simulirala hladnu, korporativnu moć, Trump je, u ulozi vrhovnog i neprikosnovenog suca surovog poslovnog svijeta, pred milijunima gledatelja autoritativno izgovarao svoju kultnu rečenicu: „Otpušten si!“. Upravo je kroz tu uzrečicu i reality show ponovno postao sinonim čvrstog, odlučnog i beskompromisnog šefa, stvorivši kroz show moćnu platformu koja će se kasnije pokazati ključnom za njegov politički uspon.
Godinu nakon pokretanja showa koji ga je vratio pod svjetla reflektora, ponovo je rekao i sudbonosno da oženivši 2005. godine Slovenku Melaniju Knauss, s kojom ima sina Barrona. Nakon braka s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom, s kojom ima troje djece, te kratkog braka s glumicom Marlom Maples, iz kojeg ima kćer Tiffany, brak sa Slovenkom Melanijom, koji traje već više od dva desetljeća, bio je očito 'treća-sreća'.
Od outsidera do najveće političke pobjede u povijesti
U ambijentu koji odiše estetikom moći i luksuza, Trump je 2015. blještavim, mjedeno-zlatnim pokretnim stepenicama sišao u predvorje svog raskošnog Trump Towera na Petoj aveniji te je objavio svoju kandidaturu za predsjednika SAD-a. Mnogi su to u prvi tren smatrali samo još jednim marketinškim trikom, a politički establišment ga je ismijao.
No, Trump je svojim nefiltriranim stilom, sirovim populizmom, dominacijom u debatama i kontroverznim obećanjima, poput onog o gradnji zida na granici s Meksikom te otvorenim napadima na imigrante, kao i obećanjem da će "Ameriku ponovno učiniti velikom", ipak uspio zaokupiti medijsku pozornost te doprijeti do milijuna Amerikanaca koji su se osjećali zaboravljenima.
U studenom 2016. priredio je povijesno, političko iznenađenje – u jednoj od najvećih političkih pobjeda u povijesti Trump je porazio iskusnu političarku Hillary Clinton te je postao 45. predsjednik SAD-a, te ujedno i najstariji izabrani predsjednik SAD-a u povijesti, ali i prvi američki predsjednik bez prethodnog vojnog ili političkog iskustva.
Prvi mandat Donalda Trumpa u Bijeloj kući (2017. – 2021.) bio je obilježen ispunjavanjem konzervativnih obećanja, stalnim osjećajem kaosa u zemlji, neviđenom fluktuacijom kadrova, ali i dubokim strukturnim promjenama. Ključni stup njegove politike bila je velika porezna reforma, kojom je porezna stopa kompanijama srezana s 35 na 21 posto. Značajan potez bio je i imenovanje čak triju konzervativnih sudaca Vrhovnog suda — Neila Gorsucha, Bretta Kavanaugha i Amy Coney Barrett, čime je trajno promijenio ideološku ravnotežu te institucije, odredivši pravosudni smjer zemlje u idućim desetljećima. Trump je tada izveo SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, kojem je tu zemlju opet pridružio njegov nasljednik, demokrat Joe Biden, no na dan svoje druge inauguracije, 20. siječnja 2025., Trump je potpisao izvršnu uredbu o ponovnom napuštanju tog sporazuma. Tijekom svog prvog mandata na međunarodnom je planu pokrenuo agresivni trgovinski rat s Kinom, koristeći carine kao sredstvo pritiska protiv, kako je tvrdio, nepoštenih trgovačkih praksi.
Drama na Capitol Hillu i nova pobjeda
U svom prvom mandatu Trump je postao i prvi predsjednik u povijesti koji je dva puta bio opozvan u Zastupničkom domu – prvi put 2019., zbog optužbi za zlouporabu položaja u vezi s Ukrajinom, a drugi put 2021. godine, nakon događaja na Kapitolu, zbog optužbe za poticanje pobune. Podsjetimo, nakon što je u predsjedničkoj utrci izborni pobjednik bio demokrat, Joe Biden, Trump je odbio priznati poraz. Sudski je pokušao osporiti rezultate tih izbora, no njegove su optužbe bile odbačene u više od 60 sudskih procesa. Situacija je eskalirala 6. siječnja 2021. kada je Trump organizirao veliki, prosvjedni skup ispred Bijele kuće. Ponavljajući optužbe o ukradenim izborima, okupljene pristaše pozvao je da se u "Maršu za spas Amerike" upute prema Capitol Hillu. Nakon što ih policija nije uspjela zaustaviti, Trumpove su pristaše nasilno upale u Kongres, čija je opsada potrajala nekoliko sati. U neredima je tada život izgubilo četvero prosvjednika, a drugi je dan od moždanog udara umro i policajac Brian Sicknick, kojeg su prosvjednici napali suzavcem. Više od 150 policijskih službenika bilo je tada ozlijeđeno, a četvorica su izvršila samoubojstvo, par mjeseci nakon napada na Kongres.
Nakon poraza od Bidena i dramatičnog događaja na Kapitolu, koji je šokirao svjetsku javnost i ostavio neizbrisiv trag u povijesti nacije, činilo se da je politička karijera Donalda Trumpa završena. On se povukao na Floridu, no zadržao je čvrstu kontrolu nad Republikanskom strankom te je u studenom 2022. najavio svoju novu kandidaturu.
Unatoč brojnim sudskim procesima, optužnicama i presudama, među kojima je i ona iz 2024. kojom je postao prvi bivši američki predsjednik koji je proglašen krivim za falsificiranje poslovnih podataka, Trump je 2024. startao s kampanjom koja je bila dramatična. Preživio je dva pokušaja atentata, u Pennsylvaniji i na Floridi, što je dodatno homogeniziralo njegove pristaše. Osvojivši ne samo elektorske glasove, nego po prvi put i većinu ukupnog broja glasova Amerikanaca, Trump je na izborima, porazio potpredsjednicu Kamalu Harris te je 2025. godine započeo svoj drugi predsjednički mandat. Time je postao drugi predsjednik u američkoj povijesti s dva neuzastopna mandata, nakon Grovera Clevelanda kome je to pošlo za rukom u 19. stoljeću.
Drugi mandat, radikalni potezi i povećanje bogatstva
Donald Trump se 20. siječnja 2025. vratio u Bijelu kuću s agendom koja je odmah uzburkala duhove. Njegov drugi mandat donio je još radikalnije poteze - masovna otpuštanja državnih službenika, oštrije imigracijske mjere, sukobe s pravosuđem i nastavak polarizacije američkog društva. U prvim mjesecima svog novog mandata uveo je visoke carine na uvoz roba iz Kanade, Meksika i Kine, što je izazvalo pravne bitke pred Vrhovnim sudom. Dok je s jedne strane pokrenuo masovne deportacije ilegalnih imigranata, jednom od svojih prvih predsjedničkih odluka Trump je pomilovao više od 1.500 sudionika nereda na Kapitolu, iz 6. siječnja 2021. godine. S ciljem smanjenja državne birokracije osnovao je i novo ministarstvo - Ministarstvo za učinkovitost vlade (DOGE), na čije je čelo postavio milijardera Elona Muska. No, ljubav između Muska i Trumpa nije bila dugog vijeka. Sukobili su se zbog Zakona o porezima i državnom proračunu, koji američki predsjednik forsira, pa je savez završio prljavim ratom koji se vodio i na društvenim mrežama.
No, sve to nije imalo negativne posljedice na moć i utjecaj Donalda Trumpa, kao niti na njegovo bogatstvu. Prema Forbesu, Trump je najbogatiji predsjednik u povijesti SAD-a. Neto vrijednost njegova bogatstva bila je procijenjena na 3,5 milijarde dolara, no godinu dana nakon početka njegova drugog predsjedničkog mandata, zahvaljujući kripto - pothvatima, bogatstvo Donalda Trumpa poraslo je za najmanje tri milijarde dolara, na ukupno 7,3 milijarde dolara.
Otvori KEKS Pay
Tesko mi je vjerovati da skolovani ljudi (barem izgleda da bi morali biti skolovani) neznaju razlikovati osoban bankrot od bankrota firme u kojoj je netko jedan od vlasnika. Donald Trump NIJE NIKADA OSOBNO bankrotirao! Neke firme u kojima je bio partner ili jedini vlasnik su bankrotrirale! A i tu postoji razlika! Tazlika je tzv chapter 11 - je proces gdje se postigne dogovor s kreditorima/dobavljacima o preraspodjeli duga i vracanja duga uz neke olaksice na period godina - a Trump je imao upravo takve bankrote i tzv Chapter 13 u kom slucaju sud kreditorima/dobavljacima preda vrijednosti koje su preostale nakon zatvorene firme i time si oni nadoknade sta mogu od gubitaka. Takvog bankrota Trump odnosno firme s kojima je bio povezan nije bilo.