Ukrajinski vojnici bore se s teškoćama, Olha Rešetilova zadužena je za jačanje njihovih prava. Poručuje da su vojnici najmanje zaštićena društvena skupina, a Rešetilova to ponavlja još od 2014. godine. U siječnju 2026. godine, na prijedlog predsjednika Volodimira Zelenskog, preuzela je dužnost pučke pravobaniteljice za prava pripadnika Oružanih snaga Ukrajine. U ekskluzivnom intervjuu za njemački Der Spiegel otkrila je zabrinjavajuće podatke o stanju u ukrajinskoj vojsci.
Od osnutka ureda, zaprimili su 6800 pritužbi. Najviše ih se odnosi na medicinsku skrb i zdravstvenu sposobnost, isplatu plaća i naknada (posebno za dane provedene na prvoj liniji), pitanja razrješenja, premještaja i dopusta. Pritužbe na nasilje i zlostavljanje čine svega tri posto slučajeva, ali se na njih reagira trenutno.
Posebno je istaknula problem nasilne mobilizacije, iako se time službeno bavi parlamentarni povjerenik za ljudska prava. Njezin ured pomaže onima koji su već u sustavu, uključujući novoprimljene. "Pregovarala sam s Glavnim stožerom o tri dana, koja nam odobravaju prije nego što osnovna obuka uopće počne. Tijekom tih dana psiholozi razgovaraju s regrutima kako bi ih stabilizirali i pripremili, a odvjetnici objašnjavaju njihova prava i obveze. Mobilizirani su pod stresom, pod utjecajem ruske propagande i opće histerije. Mnogi misle da će postati robovi. Ali onda, kada uđu u vojsku, prve osobe s kojima se susreću smo mi, koji smo tu da branimo njihova prava. Objašnjavamo kako ih kontaktiramo da ih nitko u vojsci neće maltretirati ili ubijati i da su to u biti mobilizirani ljudi koji dolaze iz civilnog života. Nalazimo se u jedinstvenoj situaciji da se naša vojska sastoji od više od 70 posto bivših civila. Nismo profesionalna vojska", naglasila je.
Jedna od najčešćih pritužbi dolazi od obitelji vojnika koji mjesecima ne izlaze iz rovova. Iako je zapovjednik vojske Oleksandr Syrski naredio da nitko ne smije biti na prvoj liniji dulje od dva mjeseca, u praksi se to često ne poštuje. "Rođaci nam se žale da su njihovi ljudi na položaju više od 100 dana. Danas je znatno opasnije rotirati trupe nego ih ostaviti na položajima. Jer u "zoni ubojstva" napada se sve što se miče. Ponekad tražimo od zapovjednika da rotiraju svoje osoblje, a oni nam kažu: Ako to učinimo, regrut će umrijeti, a vi ćete imati njegov život na savjesti. Imamo jednu pritužbu o 462 dana na istom položaju", kazala je.
Na pitanje zašto u Ukrajini postoji otprilike 300 000 slučajeva dezerterstva ili neovlaštenog izostanka iz oružanih snaga, Rešetilova kaže: "Postoji nekoliko razloga. Jedan je loš oblik mobilizacije i nevoljkost novih regruta da služe. Nisu motivirani. Mnogi dolaze s namjerom dezertiranja. To čini posao koji mi i instruktori obavljamo još važnijim. Radi se o uvjeravanju ljudi da im se ništa loše neće dogoditi, da su među ostalim mobiliziranim osobljem i pod civilnom kontrolom. Drugi razlog je jednostavno iscrpljenost regruta koji ne znaju kada ili kako će im služba ikada završiti. To su upravo oni ljudi koji će se najvjerojatnije vratiti u svoje jedinice. Jednostavno im je potreban odmor i moraju se oporaviti. Često ne mogu pronaći put natrag u civilni život sve dok se njihovi suborci bore. To su ljudi koje je najlakše uvjeriti. Najteži razlog za borbu je strah od smrti".
"Uvijek im kažem: Strah je iracionalna kategorija. Strahom se ne može prevladati. Ono što pomaže je motivacija - primjer koji vam daje vaš zapovjednik, podrška vaših suboraca, atmosfera u vašoj jedinici. I uvjerenje da ćete biti evakuirani, da će se boriti za vas do kraja", dodala je. Uvjerena je da vojnici trebaju osjećati da ih netko štiti i da sustav brine za svakog pojedinca, unatoč ratnim uvjetima.
Otvori KEKS Pay
što se stvarno događa smo čitali ovdje prije par tjedana kada ste pisali kako ukrajinski vojnici gladuju kod Kupjanska. ako je to procurilo do nas možeš misliti što oni među sobom sve šalju i kakvo je stvarno stanje na fronti