Zagrebačka vlast izgubila je korupcijsku nevinost na nagodbi Koste Kostanjevića s USKOK-om u aferi Hipodrom jer je gradonačelnik Tomislav Tomašević štitio taj kadrovski izbor dok god je mogao. A na toj aferi gradila se teza o političkom progonu u režiji glavnog državnog odvjetnika (GDO) Ivana Turudića.
DORH je proteklog tjedna priopćio o velikoj pobjedi u arbitraži u kojoj je MOL tražio 91 milijun eura odštete u vezi s ugovorom o plinskom poslovanju. Turudić se pohvalio i da je DORH prvi put nakon duljeg razdoblja smanjio zaostatke jer su više predmeta riješili nego što su ih primili i skraćeno je vrijeme rješavanja, premda su potrebna još dodatna financijska i kadrovska poboljšanja te izmjene procesnih odredbi radi pojednostavljenja i ubrzanja postupaka. Za sve to nije se znalo dok je rađena anketa za Crobarometar agencije Ipsos za Dnevnik Nove TV u kojoj su ispitanici pitani i o zadovoljstvu radom GDO-a Ivana Turudića. Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić za Novu TV rekao je kako bi čak i on dobio barem šest posto podrške, komentirajući Turudićevih pet posto zadovoljnih njegovim radom.
'Razmatramo doživotni zatvor od 18., ali daleko je važniji doživotni zaštitni nadzor'
Glavni državni odvjetnik govorio je o drniškom slučaju, izmjeni zakona, Tomaševiću...
Komentara 5
Ono kad je na čelu DORH-a osoba koja je autom bježala policiji, lagala saborskom odboru, tajno se sastajala s osobom pod mjerama (Z. Mamić),…
Za teške zločine je i dalje najbolja, najprimjerenija i najjeftinija smrtna kazna.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Elektronički nadzor u okviru uvjetnog otpusta i dalje je u Hrvatskoj iznimno rijetko primjenjivana mjera. Prema službenim podacima, u 2023. godini izrečen je u svega 18 slučajeva. Ono što dodatno upućuje na ograničen doseg ove nadzorno porbacijske mjere jest činjenica da se elektronički nadzor provodi isključivo u noćnom razdoblju, od 23 do 6 sati. Drugim riječima, ne radi se o cjelodnevnom GPS praćenju (0–24, 365 dana u godini), kakvo je uobičajeno u suvremenim sustavima u drugim državama. Gdje je osuđenik od 6 do 23 sata i što radi, to nitko ne zna jer je sustav prađenja vezan uz pokućni internet. Dakle nije satelitsko praćenje, već kriminalac uzme sobom pokućni internet, narukvica je vezana uz WI-FI uređaj i stvara se privid da je doma. A nije. Bez sudskog naloga ne možeš ni utvrditi gdje je bio. Takav model pokazuje da se još uvijek "igramo" na razini pilot-projekta, uz tehničke i organizacijske mogućnosti koje su, slikovito rečeno, bliže Kazahstanu godine nego modernim sustavima elektroničkog nadzora koji su danas standard u razvijenijim pravosudnim sustavima. Recimo u Austriji sustav NEUSTART ima 1182 osuđenika pod nadzorom, a naš sustav samo 18, (podaci iz 2023. godine).