Nakon što su se upoznali u privatnoj školi Lakeside u Seattleu, tinejdžere Billa Gatesa i Paula Allena snažno je povezao zajednički san o budućnosti u kojoj će softver biti važniji od hardvera, kao i zajednička opsesija računalima koja su u to vrijeme bila izuzetno skupa i čuvana pod ključem, u klimatiziranim sobama sveučilišta i velikih korporacija.
'Lampica' se upalila u siječnju 1975. godine, kada je Allen na naslovnici časopisa 'Popular Electronics' ugledao prvo komercijalno uspješno osobno računalo - Altair 8800. Bio je to trenutak kada je shvatio da je revolucija već tu, iza ugla. Gatesu je tada predložio da za Altair kreiraju programski jezik BASIC. Iako u to vrijeme nisu imali niti računalo, niti gotov softver, odvažili su se i nazvali proizvođača, uvjeravajući ga da imaju rješenje, nakon čega su se bacili na posao. Uz legendarnu cestu Route 66 u jednom su motelu, punih osam tjedana, danonoćno programirali, utrkujući se s vremenom.
Kod koji su kreirali bio je pun pogodak. Gates i Allen su 4. travnja 1975. godine u Albuquerqueu osnovali tvrtku Micro-Soft, čije je ime bilo spoj riječi "mikroračunalo" i "softver". Iako se tada još činila neostvarivom, njihova početna vizija, "računalo na svakom stolu i u svakom domu", postavila je temelje za desetljeća dominacije koja su uslijedila.
Presudan korak koji je Microsoft iz malog startupa pretvorio u industrijskog diva dogodio se 1980. godine, nakon što je tvrtka, kako bi lakše privukla talentirane inženjere, preselila svoje sjedište u Bellevue, Washington. Nedugo nakon toga Gatesa i Allena kontaktirali su čelni ljudi IBM-a, giganta koji je tada pripremao svoj ulazak na tržište osobnih računala te mu je trebao operativni sustav. Iako Microsoft tada nije imao traženi operativni sustav, Gates je, bez ikakvog oklijevanja, prihvatio njihovu ponudu. Ono što je uslijedilo bio je jedan od najjačih poslovnih poteza u povijesti.
Za samo 75 tisuća dolara od male tvrtke Seattle Computer Products Microsoft je kupio prava na postojeći sustav nazvan QDOS ("Quick and Dirty Operating System") te su ga potom prilagodili i licencirali pod nazivom MS-DOS. No, prava genijalnost tog dogovora nije bila u samom kodu, nego u lukavo osmišljenim uvjetima licenciranja - Gates je, naime, inzistirao na neekskluzivnom ugovoru, a to je omogućilo Microsoftu da MS-DOS prodaje i svim drugim proizvođačima koji su počeli proizvoditi klonove IBM-ovih računala. Microsoftov operativni sustav time je de facto postao standard za cijelu PC industriju, a tvrtka si je time u idućim desetljećima osigurala monopol.
Dok je MS-DOS sa svojim tekstualnim naredbama dominirao tržištem, Microsoft je već pripremao sljedeću veliku revoluciju - grafičko korisničko sučelje. Nakon nekoliko početnih, ali ne baš uspješnih verzija, tvrtka je 1990. godine lansirala Windows 3.0 koji je konačno ponudio stabilno i intuitivno rješenje s ikonama, prozorima i podrškom za miša. Ipak, prava eksplozija dogodila se lansiranjem sustava Windows 95, 24. kolovoza 1995. godine. Bio je to globalni, kulturni fenomen, praćen golemom marketinškom kampanjom s pjesmom Rolling Stonesa "Start Me Up".
S revolucionarnim Start izbornikom i programskom trakom, Windows 95 učinio je računala pristupačnima i jednostavnima za korištenje, približivši ih tako milijunima ljudi diljem svijeta. Istovremeno, Microsoft je paketom Microsoft Office, koji je objedinio Word, Excel i PowerPoint, učvrstio i svoju dominaciju na tržištu uredskog softvera. Spojivši vlasništvo nad operativnim sustavom s vlasništvom nad ključnim aplikacijama, Microsoft je stvorio svojevrsni zatvoreni ekosustav iz kojeg korisnici i tvrtke nisu imali potrebe, a niti razloga izlaziti, čime je zabetonirao svoj status najmoćnije tehnološke tvrtke na svijetu.
Neslavan ulazak u novi milenij
Godine 2000. Bill Gates je poziciju izvršnog direktora, a s tim u paketu i goleme izazove, prepustio Steveu Ballmeru. Zbog zloupotrebe monopolskog položaja, prvenstveno zbog integracije preglednika Internet Explorer u Windowse, tvrtka se u tom razdoblju suočila s nizom iscrpljujućih i dugotrajnih tužbi koje su pokrenula regulatorna tijela u SAD-u i Europi. Iako je izbjegao sudsku naredbu o podjeli tvrtke, Microsoftov je ugled bio ozbiljno narušen, a era njegova nezaustavljivog rasta bližila se kraju. Bilo je to razdoblje obilježeno nekim od najvećih promašaja u povijesti te tvrtke - Windows Vista bio je fijasko, zbog problema s performansama i kompatibilnošću. Ipak, tijekom tog razdoblja, u kom je kormilo tvrtke preuzeo Ballmer, tvrtka je imala i velikih uspjeha, poput iznimno popularnog sustava Windows XP i uspješnog ulaska na tržište igraćih konzola s Xboxom, 2001. godine.
No, dopustivši da mu ključni trendovi u industriji pametnih telefona nepovratno promaknu, Microsoft je potpuno podbacio u prilagodbi na mobilnu revoluciju. U očajničkom pokušaju da konkuriraju iPhoneu i Androidu, skupa akvizicija Nokijinog odjela za mobilne uređaje 2013. godine, završila je fijaskom, otpisom vrijednosti od 7,6 milijardi dolara i masovnim otkazima.
Skok u oblak i umjetna inteligencija
Nakon bolnog kraja jedne ere, dolazak Satye Nadelle na čelo Microsofta, 2014. godine, označio je početak jedne od najspektakularnijih korporativnih transformacija modernog doba. Nadella je brzo povezao konce i shvatio da budućnost nije u licencama za Windowse, nego u oblaku i novim uslugama. S inovativnom strategijom "Cloud-first, Mobile-first", fokus je s dolaskom Nadelle bio prebačen na Microsoft Azure - svestranu platformu za računalstvo u oblaku, koja je postala temelj modernog, digitalnog poslovanja. Azure je postao moćan pokretački motor rasta i razvoja koji je tvrtku vratio u sam vrh tehnološke industrije, pretvorivši je u drugog najvećeg igrača na globalnom cloud tržištu, odmah iza Amazona.
Ta nova filozofija donijela je i potpunu promjenu korporativne kulture - umjesto zatvorenosti i agresivne konkurencije, Microsoft je, čak i s nekadašnjim rivalima poput Applea i Linuxa, prigrlio otvoreni kod partnerstva i suradnje.Tvrtka je prestala biti usmjerena isključivo na Windows te je počela tržištu nuditi svoje najbolje alate, poput Officea, čime je u svijetu kojim dominiraju pametni telefoni, ponovno postala relevantna.
Kako bi ojačao svoj položaj u ključnim segmentima, Microsoft je pod vodstvom Nadelle krenuo u seriju strateških akvizicija, vrijednih desetke milijardi dolara. Kupnjom Mojanga, tvorca megapopularne igre Minecraft, osnažio je svoju gaming diviziju, a preuzimanjem LinkedIna, za 26,2 milijarde dolara, ušao je i u svijet profesionalnih, društvenih mreža, dok je kupnjom GitHuba za 7,5 milijardi dolara postao središnja platforma za razvojne programere. Vrhunac te strategije bila je kupnja gaming izdavača Activision Blizzarda za 68,7 milijardi dolara, čime je Microsoft postao jedan od najvećih svjetskih igrača u industriji zabave. No, najvažniji potez za budućnost tvrtke dogodio se kroz strateško partnerstvo i višemilijardijska ulaganja u OpenAI - tvrtku koja stoji iza ChatGPT-ja. Kroz svoj alat Copilot, integracijom umjetne inteligencije u sve svoje proizvode - od Windowsa i Officea, pa do Azurea - Microsoft je postao lider AI revolucije te je danas, pola stoljeća nakon osnutka tvrtke, ponovno na čelu tehnoloških promjena.
*uz korištenje AI-ja
FOTO Desant američkih mornara na Split. Ne zna se koliko ostaju, ali zna se čega je prvo nestalo u trgovinama
Otvori KEKS Pay
