Na današnji dan rođen je Michel de Nostredame, francuski liječnik i astrolog koji je postao besmrtan zahvaljujući svojoj misterioznoj zbirci proročanstava "Les Propheties". Iako je od njegova rođenja, do danas, prošlo više od 500 godina, svijet i dalje traga za odgovorom na ključno pitanje - je li Nostradamus doista vidio i predviđao budućnost ili je ipak bio samo briljantan virtuoz dvosmislenosti, čije se zagonetne riječi, tumačenjem na razne načine, mogu ‘skrojiti po mjeri’ gotovo svakog značajnijeg događaja, bez obzira u kom se stoljeću zbio. Michel de Nostredame, svijetu poznatiji pod imenom Nostradamus, rođen je 14. prosinca davne 1503. godine, na jugu Francuske, u slikovitom Saint-Rémy-de-Provenceu.
Njegova je obitelji židovskog podrijetla, no kako bi izbjegla progon tijekom inkvizicije, generacija prije njegova rođenja preobratila se na katoličanstvo. Njegov djed, koji je i uzeo prezime Nostredame, prvi je uočio iznimnu inteligenciju malog Michela, prepoznavši u svom unuku ogroman potencijal. Već u ranoj mladosti, dječačić je počeo učiti osnove latinskog, grčkog i hebrejskog jezika, kao i matematike, a vjeruje se da ga je upravo djed i uveo u svijet astrologije i drevnih židovskih učenja S navršenih 14 godina upisao je studij medicine na Sveučilištu u Avignonu, no ta je epizoda kratko trajala. Nakon samo godinu dana morao je napustiti studij zbog izbijanja strašne, bubonske kuge, jedne od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva, koja je sijala strah diljem Europe ostavljajući iza sebe pustoš.
No, mladi Nostradamus nije uzmaknuo pred pandemijom. Prema vlastitim zapisima, putovao je Francuskom, radeći kao apotekar i istražujući biljne lijekove koji bi mogli biti efikasni u borbi protiv te bolesti. Dok su se drugi liječnici oslanjali na puštanje krvi i napitke od žive, Nostradamus je inzistirao na higijeni, uklanjanju zaraženih leševa s ulica te je svojim pacijentima propisivao niskomasnu prehranu i svjež zrak. Postao je poznat po svojoj "ružinoj piluli", biljnom lijeku na bazi, vitaminom C bogate, divlje ruže koji je pružao olakšanje oboljelima.
Iako je njegova liječnička karijera bila obilježena progresivnim metodama koje su uvelike odudarale od tadašnje medicinske prakse, stopa izlječenja kod njegovih pacijenata bila je impresivna, što mu je donijelo status lokalnog heroja. No, godine 1534. dogodila se obiteljska tragedija koja ga je zauvijek promijenila: njegova supruga i dvoje djece umrli su, kako se pretpostavlja, upravo od kuge protiv koje se borio. Ironijom sudbine, liječnik koji je spasio tolike neznance, nije uspio spasiti vlastitu obitelj, zbog čega je njegov ugled bio teško narušen, što ga natjeralo da ponovno krene na putovanja diljem Europe.
Tijekom tih godina lutanja, zbog neopreznog komentara o jednom religijskom kipu, suočio se i s teškim optužbama za herezu, koje su tada, u 16. stoljeću, bile iznimno opasne. Godine 1547. Nostradamus se skrasio u Salon-de-Provenceu, gdje se oženio bogatom udovicom, Anne Ponsarde, s kojom je imao šestero djece. Nakon osobnih tragedija i suočavanja s ograničenjima konvencionalne znanosti, počeo se postupno udaljavati od medicine, sve više se posvećujući okultnim praksama i ezoteričnim znanjima.
U mističnim je tradicijama pronašao svoj novi put za traženje dubljeg smisla, utjehe i razumijevanja nevidljivih sila koje oblikuju ljudsku sudbinu. Njegova urođena znatiželja i fascinacija nepoznatim, vjerojatno potaknuta i ranijim učenjima o astrologiji, vodile su ga u istraživane onoga što je nadilazilo puku medicinsku praksu - odgovore je tražio u sferama koje su mnogima ostale skrivene i nedokučene.
Prema predajama, Nostradamus je noći provodio sam, uranjajući, uz mjedeni tronožac, u duboku meditaciju. Tijekom tih seansi i rituala navodno je štapićem, po rubu svoje odjeće i stopalu, škropio vodu koja je vjerojatno bila obogaćena biljem. To je svoje iskustvo opisivao kao „blagi plamen“ koji izranja iz praznine i „božanski sjaj“, što je ukazivalo na stanje dubokog transa koje mu je donosilo vizije budućnosti.
Upravo su te vizije, često apokaliptične ili vezane uz ratove i prirodne katastrofe, postale temelj njegovih proročanstava. Nostradamus ih je bilježio i skicirao te je godine 1550. objavio svoj prvi almanah s astrološkim predviđanjima, koji je postigao golem uspjeh te se za njega tada pročulo diljem Francuske. Ohrabren tim uspjehom, odlučio je svu svoju energiju usmjeriti u monumentalno djelo koje će ga učiniti legendom.
Transformirao je svoje vizije u 942 poetska katrena te ih je, u knjizi „Proročanstva“ grupirao u deset cjelina, nazvanih "Centurije". Prvo izdanje te slavne knjige ugledalo je svjetlo dana 1555. godine. No, svjestan goleme opasnosti koja je mu je prijetila od moćne Crkve, koja je u 16. stoljeću neumoljivo kažnjavala svako odstupanje od utvrđene dogme, kao i svako bavljenje okultnim praksama, što je moglo rezultirati teškim optužbama za herezu, Nostradamus je sva svoja proročanstva zaogrnuo debelim velom tajne.
Služio se zagonetnim i dvosmislenim jezikom, mješavinom francuskog, latinskog, grčkog i provansalskog dijalekta, te anagramima i astrološkim referencama, otvarajući tako mogućnost za višestruka tumačenja. Nostradamusov stil bio je toliko kriptičan da su ta tumačenja postala gotovo jednako interesantna kao i sama njegova proročanstva. Iako su ga neki smatrali varalicom ili slugom đavla, europska je elita njime bila fascinirana. Najveća Nostradamusova obožavateljica postala je tada Katarina de' Medici, supruga francuskog kralja Henrika II., koja ga je, nakon što je u njegovom almanahu pročitala o neimenovanim prijetnjama kraljevskoj obitelji, pozvala u Pariz te ga je kasnije imenovala dvorskim savjetnikom i liječnikom.
Najmoćniji dokaz Nostradamusovih proročkih sposobnosti, barem za njegove suvremenike, bilo je upravo predviđanje smrti kralja Henrika II. U jednoj od svojih Centurija prorok je zapisao: "Mladi lav će nadjačati starijeg, „Na bojnom polju u jednoj borbi“, „Probit će mu oči kroz zlatni kavez“, „Dvije rane u jednoj“, „Potom će okrutno umrijeti". Nostradamus je navodno i osobno upozorio kralja da izbjegava ceremonijalne dvoboje. No, tri godine kasnije, 1559., tijekom viteškog turnira, koplje mlađeg protivnika probilo je kraljev zlatni vizir (kavez) te mu se zabilo u glavu. Nakon deset dana agonije, kralj Henrika II. je preminuo. Taj događaj odigrao se gotovo doslovno onako kako je Nostradamus opisao, te je time bila zacementirana njegova reputaciju istinskog proroka.
Stoljećima kasnije Nostradamusovi su sljedbenici njegove stihove povezali s brojnim, ključnim, povijesnim događajima, pa tako, primjerice, jedan katren, koji spominje "krv pravednika" te "dvadeset trojki i šesticu", što se tumači kao 20 x 3 + 6 = 66, navodno predviđa Veliki požar u Londonu 1666. godine. Nadalje, Nostradamusov stih o "porobljenom puku" koji pjeva "pjesme i prosvjeduje" dok su "prinčevi i gospodari zatočeni u zatvorima", smatra se jasnom aluzijom na Francusku revoluciju. Među nepobitno najjezivijim su svakako njegova proročanstva o dvojici od tri "antikrista".
Prvi, opisan kao car rođen blizu Italije, koji će carstvo skupo stajati, bio je, kako se pretpostavlja, Napoleon Bonaparte, čija je vladavina obilježena ambicioznim, ekspanzionističkim ratovima, velikim žrtvama, ekonomskom nestabilnošću i inflacijom, što je dugoročno opteretilo francusko gospodarstvo. Drugi antikrist bio je, kako se tumači, Adolf Hitler, u Nostradamusovim proročanstvima spominjan pod imenom "Hister", što je zapanjujuće slično, no "Hister" je ujedno i stari, latinski naziv za donji tok Dunava.
To proročanstvo, točnije Centurija II, katren 24, iz njegove zbirke "Les Propheties", opisuje dijete rođeno u siromašnoj obitelji, u blizini Dunava, na zapadu Europe, koje će "svojim jezikom zavesti veliku vojsku", što se iznimno precizno podudara s Hitlerovim usponom i njegovom sposobnošću da pomno uvježbanim, teatralnim govorima hipnotizira mase i vojsku te mobilizira milijune. Moderna tumačenja idu još korak dalje, pripisujući Nostradamusu i predviđanja nekih od najdramatičnijih događaja 20. stoljeća. Stihovi o "vatri koja će pasti s neba" i uzrokovati nezapamćeno uništenje povezuju se s atomskim bombama bačenim na Hirošimu i Nagasaki.
U njegovim zagonetnim stihovima o „velikom čovjeku“ koji će biti „oboren danju od groma“, neki su prepoznali aluzije na jedan od najtragičnijih događaja 20. stoljeća - ubojstvo američkog predsjednika Johna F. Kennedyja. Druga tumačenja, pak, ukazuju na proročanstvo o „zlu koje će pasti na velikog čovjeka“ i „mrtvom-nevinom koji će biti optužen za djelo“, što se povezuje s Leejem Harveyjem Oswaldom, koji je ubijen prije no što mu je počelo suđenje.
Najkontroverznije je ipak tumačenje koje se odnosi na terorističke napade na tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, 11. rujna 2001. godine. Internetom je, naime, kružio katren u kom se navodno spominju "dvije čelične ptice" koje će se srušiti na "Metropolu" i "veliki novi grad". Međutim, akademski izvori i stručnjaci za Nostradamusov rad tvrde da takav katren ne postoji u originalnim spisima te da je riječ o modernoj izmišljotini ili o grubom, pogrešnom prijevodu, što na konkretnom primjeru ilustrira kako se Nostradamusovim proročanstvima može i manipulirati.
Naime, raznolikost interpretacija, koja naglašava složenost i višeslojnost Nostradamusovih zapisa, omogućuje i da se njegovi stihovi prilagode, odnosno da se 'iskroje' točno po mjeri različitih, povijesnih događaja. Unatoč fascinaciji njegovim likom, djelom i ostavštinom, koja i danas traje, većina povjesničara i akademika ipak odbacuje ideju da je Nostradamus doista posjedovao natprirodne moći. Skeptici ističu da je njegov ugled stvoren "retroaktivnom vidovitošću“, odnosno procesom u kojem se nejasni stihovi, nakon nekog velikog događaja, tumače tako da mu savršeno odgovaraju.
Istraživanja su pokazala da se Nostradamus uvelike oslanjao na klasične povjesničare, poput Plutarha i Livija, kao i na zbirke starih, apokaliptičnih proročanstava, koje je jednostavno parafrazirao i projicirao na budućnost. Njegova genijalnost, prema takvim interpretacijama, nije bila u viđenju budućnosti, nego u kreiranju zapisa koji je dovoljno neodređen da može biti i ostati relevantan stoljećima.
Nostradamusovi su zapisi korišteni i u propagandne svrhe tijekom Drugog svjetskog rata. Kako bi demoralizirali neprijatelja i podigli moral vlastitih trupa, nacistički ministar Joseph Goebbels, ali i Saveznici, širili su letke s lažiranim Nostradamusovim proročanstvima. Prepoznavši potencijal u iskrivljavanju Nostradamusovih spisa, Goebbels je promovirao distribuciju letaka s izmišljenim stihovima diljem Njemačke i okupiranih teritorija. S ciljem da nacističke pobjede prikažu kao „kozmički predodređene i neizbježne“, nacisti su u svibnju 1940. godine, šireći strah i paniku, iznad Francuske i Belgije iz zraka bacili na desetke tisuća knjižica koje su sadržavale lažna proročanstva o francuskom porazu.
Uvidjevši uspjeh te njemačke taktike i savezničke su snage ubrzo primijenile iste metode. Britanski su obavještajci tako 1941. godine u Njemačku prokrijumčarili navodne Nostradamusove publikacije kojima se predviđa konačan pad fašističkih režima. Kako bi podigla moral i uvjerila naciju da se pridruži europskom sukobu, Nostradamusa je koristila i američka propaganda, sugerirajući da je upravo slavni prorok predvidio propast Trećeg Reicha i uspon Amerike, kao simbola pravde. Ta je propaganda, zahvaljujući dvosmislenosti Nostradamusovih originalnih proročanstava, bila iznimno učinkovita u manipulaciji javnim mnijenjem i moralom, na obje strane.
Veći dio svog života Nostradamus je patio od gihta i artritisa, a stanje mu se, iz godine u godinu, pogoršavalo. U noći,1. srpnja 1566., tada 63-godišnji prorok, navodno je rekao svom tajniku: "U zoru me nećete naći živog." Sljedećeg jutra pronađen je mrtav, na podu, pokraj svog kreveta. No, stoljećima nakon njegove smrti, njegova proročanstva i dalje žive. Bez obzira na to je li bio samo genijalan pjesnik, pronicljivi analitičar koji je znao da će se povijest ponavljati, ili pak stvarni prorok, Michel de Nostredame svojim je proročanstvima naveo na promišljanje o budućnosti, sudbini i tajnama koje vrijeme skriva, stvorivši svojevrsno platno na koje čovječanstvo i danas projicira svoje najdublje strahove, ali i najveće nade.
Otvori KEKS Pay
Za ovaj dio svijeta su naj relevantnija braća Tarabić , koji su predvidili da će svi srbi na kraju stati pod jednu šljivu.