U političkom intervjuu tjedna Večernjeg lista gostovao je Nikola Grmoja, potpredsjednik i zastupnik Mosta.
S njim je razgovarala Iva Boban Valečić.
Most najavljuje donošenje deklaracije u kojoj će se jasno ideološki pozicionirati, odnosno definirati kao stranka otvorenog desnog centra. Što to znači?
– Svi ljudi su i dosad su se mogli prijaviti u Most, samo što smo mi, s obzirom na iskustva koje su imale političke stranke, bili mnogo oprezniji. Bili smo svjesni da nam se mogu ubaciti ljudi koji žele minirati novu priču. Pokazalo se da smo bili u pravu. Ove godine u studenome Most slavi 10 godina od svog osnutka. Deklaracija je prigoda da jasno definiramo sve politike, odnos Mosta prema svim ključnim problemima u hrvatskom društvu. Ovo, da smo otvorena stranka desnog centra, time smo željeli poslati poruku da smo otvoreni prema svim građanima, da se obraćamo svim građanima u svim skupinama hrvatskog društva. Iako smo svjesni vrijednosti koje baštini većina hrvatskog naroda, postoje neki prioriteti u društvu koje je potrebno rješavati. Ne želimo biti kao nesposobna ekstremna ljevica koja se bavi klupama umjesto da rješava komunalne probleme ili navode u programu ljude koji menstruiraju. To nisu pitanja koja su nama u fokusu.
Platformu Možemo! nazivate ekstremnom ljevicom?
– Pa to je definitivno. Oni su se za izbore u Zagrebu malo rebrendirali, ali sad se kriju iza zastava duginih boja, guraju LGBTQ politike iako građanima Zagreba to nije bitno. To je jedna opća nesposobnost, sad to kriju iza identitetskih politika. Puno širi spektar ljudi glasovao je za njih želeći smijeniti Bandićevu i HDZ-ovu korumpiranu vlast.
Kažete da ste otvoreni, no jeste li spremni surađivati sa strankom koju nazivate ekstremnom ljevicom?
– Oni nisu spremni. Uvjeren sam da ankete ne izražavaju stvarnu snagu Mosta. Most će imati bolji rezultat nego što je imao 2015. godine. Oni otvoreno kažu da njima nije prioritet rješavanje korupcije, pravosuđa i sl., njima je prioritet identitetska politika. Ima korupcije i u SDP-u, no oni su bili kraće na vlasti. Ja bih to ostavio hrvatskim građanima. Mi ćemo izaći na izbore sami, ne radi se ni o kakvom savezu s bilo kim, možda s nekim manjim strankama u izbornim jedinicama. Ponudit ćemo se kao alternativa korumpiranoj Plenkovićevoj kliki ili ovoj nesposobnoj ekstremnoj ljevici. Bili bi sretni da nam ne treba nitko, no pitanje je je li to moguće i realno. Mi smo sad opcija koja traje 10 godina, pokazali smo vjerodostojnost, da nam pozicije nisu ispred poštenja i obračuna s korupcijom, građani su s nama na sigurnom. Mogu reći da sigurno nama Možemo! nije opcija i s takvima koji su nesposobni i kojima je ideologija najbitnija, ne želimo. Socijaldemokrati su iznimno aktivni u Hrvatskom saboru.
Zgodno bi bilo imati otvorene karte da se vidi što je prihvatljivo, a što nije?
– Mi ćemo imati otvorene karte par dana prije izbora kada vidimo koje su opcije. Neprihvatljivo je da manjine odlučuju o tome tko će sastavljati Vladu. Ne mogu biti presudni u formiranju Vlade. Oni bi se nakon što je većina stvorena, prikloniti se onoj opciji koja je vladajuća. Da Mostu nedostaju samo manjinski zastupnici, to bi bilo sasvim neprihvatljivo. Ne želimo na to pristati, to su stvari koje trebaju mijenjati. Mi imamo svoje politike, vrijednosti i zahtjeve, ako ih je netko spreman slijediti, onda smo otvoreni za suradnju. Raspudić je rekao da nećemo prihvatiti da nam neprihvatljive opcije ulaze u Vladu. Mi ne damo na svoje vrijednosti.
Svjetonazorski stavovi se vide kroz mnoge dokumente onih koji vladaju...
– Kakav je program HNS-a, izrazito liberalan, u vladi su s HDZ-om. Kakav je program HSLS-a, izrazito liberalan, a sad su podržali SDP-ov zakon o pobačaju koji nije liberalniji od sadašnjeg zakona. Oni su dali prijedlog zakona koji je restriktivniji od ovoga sad zakona. HDZ je prepustio dio vlasti Pupovcu. Mi imamo sad situaciju da su svjetonazorski nespojive stranke u koaliciji. Imamo gospođu Šimpragu koja se ne želi izjasniti o Oluji. Ona je potpredsjednica HDZ-ove Vlade.
Ako bi se išlo na jedan ideološki moratorij, što bi sve sadržavao taj moratorij, o čemu se za to vrijeme ne bi razgovaralo?
– Ja ne želim špekulirati. To sada prakticira HDZ, ne želi razgovarati o pobačaju. Ja sam najotvoreniji za to da Most dobije najviše glasova i da bude lider za sastavljanje Vlade. S nekima nije moguć ideološki moratorij. Ne bi dopustio da bilo tko mojoj djeci gura ideje kakve gura zagrebačka vlast u gradu Zagrebu.
U deklaraciji koju namjeravate donijeti piše da ste protiv prijenosa političkog odlučivanja na sudove i tehnokratska tijela. Što to znači?
– Mi jesmo za EU i NATO, ali nismo za koncentriranje moći u rukama europskih birokrata ili ovih sudova, Ustavnog suda koji je donio čistu političku odluku. Ti ljudi su pokazali nerazumijevanje duha i slova hrvatskog Ustava. Ne čudi me da je Milanović rekao da je potrebno ukinuti Ustavni sud jer je to parapolitičko tijelo i ne čuva hrvatski Ustav.
Predsjednik Milanović kaže da treba ukinuti Ustavni sud, jeste li vi za to?
– Ovakav Ustavni sud u kojem sjede ljudi poput Davorina Mlakara koji se lažno predstavljao u Austriji, poput izvrsne poznavateljice engleskog jezika i pravne stručnjakinje Ingrid Antičević Marinović, poput Šeksova i Bačićeva kuma Šeparovića i ostalih, mislim da ne treba postojati. Postoje države u kojima Vrhovni sud vrši funkciju Ustavnog suda. Mi ćemo o našim akcijama i o onome što ćemo poduzeti obavijestiti javnost najesen. Mi sad imamo koronavirus prisutan u javnosti, više nitko ne vodi računa o tome. Koliko je apsurdno bilo ponašanje protekle dvije godine, a kakvo je ponašanje sada...
Što Most misli o ulasku u eurozonu?
– Mislimo da ovo nije dobar trenutak za ulazak u eurozonu i to govore svi ozbiljni ekonomski analitičari, i Maruška Vizek o tome govori. To je ono što nas najviše zabrinjava. Poljska i Mađarska vlada stale su iza svojih potrošača i sud Europske unije stao je iza njih, a u slučaju naših potrošača, sud je oprao ruke. Zašto? Zato što je naša Vlada rekla da ljudi ne trebaju biti obeštećeni, da su potpisivanjem konverzije obeštećeni. Imate slučaj BiH. Ako trebamo politički propasti, ako je interes mog naroda u pitanju, ja ću to s radošću prihvatiti. Ne želim dopustiti da se gaze politička prava moga naroda.
Kakvi su vaši odnosi s predsjednikom Milanovićem?
– Sreo sam ga dva puta. Jednom kad smo pregovarali i u Vukovaru na obljetnici. Bio je tamo i svima je pružio ruku. Meni podosta hladno, možda nam ne može oprostiti neke stvari tako da ja nikakvih kontakata s njim nemam, ali kada predloži nešto što ide u korist hrvatskih interesa, ja ću to rado podržati.
Je li vas iznenadilo to što je Milanović u više navrata podržao neke Mostove akcije pa i ovu s referendumom?
– Nije jer je on otpočetka zagovarao takav stav u odnosu prema ovoj pandemiji. Paralelno smo istupali, on je čak kritizirao ljevicu. Oko BiH on je već od 2012. promijenio svoj stav. Prije je podržavao Željka Komšića. Kad nam kažu da podržavamo Milanovića, Raspudić kaže da je on došao na naše pozicije.
Zašto niste pomogli suverenistima da prikupe potpise za referendum o euru?
– Pomogli smo im. Upozoravao sam ih da se za referendum treba ozbiljnije pripremiti. Mislim da je Zekanovićev zadatak bio da se odradi neuspješan referendum. On je očito HDZ-ov igrač. Zekanović sad tvrdi puno toga i napada Most, ja sam zadovoljan. Nama rejting raste.
Što napraviti s navijačima, je li sustav zakazao?
– Treba raditi na smirivanju tenzija između sjevera i juga. Odigrala je i politika puno toga negativnog. Imamo frustraciju navijača Hajduka. Želi se stvoriti dominacija samo klubova iz Zagreba. Ta frustracija je plod i nekih loših odluka vodstva Hajduka. Ne možete napadati policiju, za to nema opravdanja, ali i policija treba paziti da tu nagomilanu frustraciju ne provocira. Treba ispitati cjelokupan slučaj. To su sve hrvatski klubovi, i Dinamo i Hajduk, zdrav je navijački antagonizam, ali opet treba postojati nekakva mjera. Samim zakonom nećemo mijenjati stvari, treba mijenjati stvari u mijenjanju HNS-a, naših klubova, raditi protiv korupcije u nogometu.
Najavljivali ste neke zanimljive stvari prošloga ljeta, donošenje antipedofilskog zakona. Što je s tim?
– Gotov sam s tim zakonom. Pooštrio sam kazneni zakon oko kazni za pedofile. Uveo sam još strože kazne kojima je povjeren odgoj djece, svećenici, profesori, treneri... Netko tko je baš zadužen za djecu, kao otegotni faktor. Dotaknuo sam se i svjetonazorskog dijela, osnažit ću pravo roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece. Radim na tome. Cilj je da se osnaži pravo roditelja da odgajaju djecu u skladu sa svojim svjetonazorom. Da im se u školi ne nameću vrijednosti koje nisu u skladu sa shvaćanjem samog svijeta, spolnosti, obitelji.
Drago mi je da su se jasno odredili prema suludim namjerama liberalnih talibana. Sa onima koji žene nazivanju "osobama koje menstruiraju" nemamo se kaj spominati.