Meteorolog HRT-a Zoran Vakula u razgovoru za Večernji list se osvrnuo na dugoročnije prognoze, izazove predviđanja oborina, ali i na sve veću ulogu računala i umjetne inteligencije u meteorologiji. Iako tehnologija danas ima veliku ulogu u prognoziranju vremena, Vakula naglašava da ljudsko iskustvo i dalje ostaje ključno. Govoreći o oborinama u 2026. godini, Vakula ističe kako je riječ o jednom od najzahtjevnijih segmenata vremenske prognoze. "Nedovoljno znam za oborine. Općenito prognoza oborine je puno zahtjevnija i manje pouzdana od prognoze temperature. Koliko smo puta doživjeli da na jednom dijelu ceste ulice pada kiša, a na drugom ne pada. Hoće li, gdje, kada i koliko, to je puno teže prognozirati nego prognozirati temperaturu zraka", pojasnio je. Dodaje kako su temperatura, vjetar i tlak zraka znatno predvidljiviji elementi, dok su oborine često lokalne i neujednačene.
Poseban izazov predstavljaju i vremenski ekstremi te sve češći rekordi, zbog čega se meteorolozi moraju stalno prilagođavati.
"Prilagođavamo se. Zato je tu čovjek, a ne računalo. Mnogi prate svakakve aplikacije, ali računala i umjetna inteligencija još uvijek nišu bolji", kaže Vakula. Prema analizama koje provode meteorološke službe, ljudske prognoze i dalje su pouzdanije od isključivo računalnih modela. "Još uvijek je čovjek taj čije su prognoze manje griješne", naglašava. Vakula smatra da su nacionalne specifičnosti dodatni razlog zašto ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. "Meteorolozi pojedine zemlje znaju specifičnosti primjerice Gorskog Kotara, Like, unutrašnjosti Dalmacije", objašnjava te dodaje kako vjeruje da će ljudska prognoza još dugo imati prednost nad automatiziranom.
Iako ističe važnost čovjeka, Vakula priznaje da bez računala današnja meteorologija ne bi bila moguća. "Mi bez računala ne bismo mogli, odnosno bismo, ali ne bi bili toliko kvalitetni kao što jesmo", kaže. Prisjeća se početaka karijere sredinom 90-ih godina, kada su se prognoze temeljile na jednom modelu atmosfere, dok se danas koriste tzv. ansambl prognoze – stotinjak različitih izračuna koje meteorolozi analiziraju i uspoređuju. "Mali poremećaji u početnim uvjetima mogu dovesti do velikih poremećaja više dana naprijed", upozorava Vakula, ističući koliko je prognoziranje složen proces. Na pitanje koliko se često dogodi da računalo pogriješi, Vakula odgovara kako se neki od brojnih izračuna gotovo uvijek ostvare, ali je problem u tome što se unaprijed ne zna koji.
"Mi pokušavamo zaključiti najvjerojatniji razvoj događaja i ne vjerovati slijepo, pogotovo ne ekstremima", kaže.
Posebno je kritičan prema bombastičnim prognozama koje se sve češće pojavljuju u javnosti. "Počeli su sad prognozu u zadnje vrijeme pisati meteorolozi iz naroda, koji nedovoljno znaju ponašanje tih modela", ističe, dodajući kako ozbiljni meteorolozi s iskustvom izbjegavaju senzacionalizam. Kao primjer navodi božićnu prognozu: "Mi se nismo usuđivali prognozirati za Božić deset dana unaprijed… Tek kad je bilo šest, sedam dana unaprijed, tada smo davali detaljnije prognoze". Vakula poručuje da savršena prognoza ne postoji, ali da su oprez, iskustvo i razumijevanje atmosferskih procesa i dalje najbolji alat koji meteorologija ima.
Otvori KEKS Pay
