Rođen je u svibnju 1898. u selu Brleniću nadomak Krašića pa je od djetinjstva blisko prijateljevao s mladim Alojzijem Stepincem, kasnije kardinalom. Život ga je tijekom godina vodio u Vukovar i Rijeku, da bi na kraju stigao u Zagreb, ali svom rodnom kraju zauvijek je ostao vjeran. Izučio je urarski, optičarski te zlatarski i draguljarski zanat pa je u Zagrebu najprije imao urarsku radionicu, a zatim u samom centru grada i zlatarnicu, točnije draguljarnicu. No mnogi ga najviše pamte po njegovim književnim djelima. "Žrtva", "Moć zemlje", "Dragulji i strasti", "Pokajnik", "Ribar i more", "Majka", "Krv nije voda", "Tajna", "Kardinalova ljubav" samo su neka od njih. Riječ je o hrvatskom književniku Janku Matku. Za tri mjeseca, upravo ovoga kolovoza navršit će se točno 45 godina od njegove smrti. A sutra će se njegovi potomci okupiti u Zagrebu kako bi u obiteljskom ugođaju i okruženju proslavili netom objavljenu knjigu "Janko Matko – Život piše romane" u kojoj je biografiju našeg najpoznatijeg predstavnika pučke književnosti napisao njegov najstariji unuk Mario Matko, otkrivajući pritom mnoštvo zanimljivih detalja iz djedova života, kao i pozadinu raznih događaja koji su bili motivi njegovih uvijek rado čitanih djela. Nakon te svojevrsne obiteljske promocije, knjigu objavljenu u Nakladi Matko, koja obiluje i starim, privatnim, crno-bijelim obiteljskim fotografijama, na jesen očekuje velika, javna promocija. Do tada, ponešto o onome što se sve skriva na njezinim stranicama, kazao nam je nekidan u razgovoru sam njezin autor, pritom sjedeći u istoj onoj velikoj, udobnoj, starinskoj fotelji u kojoj je njegov djed napisao gotovo sve svoje romane i priče.
coolturni razgovor
Nepoznati Janko Matko: Nekada se znalo dogoditi da se on toliko emotivno unese i uživi u svoje pisanje da i zaplače
Mario Matko s knjigom koju je napisao o djedu Janku. "Prvu radnju dida je imao u Ilici 45, no nakon II. svjetskog rata i konfiskacije imovine dida je dobio jednu drugu, malu radnju, u Ilici 57. Tamo je dolazilo jako puno ljudi. Neki su didi tamo ispovijedali svoje sudbine, a on bi onda te njihove priče koristio za svoje romane"
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
