Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Neoliberalizam truje mentalno zdravlje

Stalna borba za osnovne životne potrebe, ovrhe, gubitak posla... stvaraju apatiju, visok tlak, rak
25. travnja 2015. u 17:00 9 komentara 1239 prikaza
depresija
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

"Društvo je posve bačeno izvan ravnoteže od emocionalne toksičnosti neoliberalnog razmišljanja", ustvrdila su u javnom pismu 442 britanska psihoterapeuta, psihologa i stručnjaka za mentalno zdravlje, upozoravajući na povećanje nejednakosti, siromaštva, na obitelji koje su bile prisiljene preseliti se iz svojih domova i na novi sustav naknada, a koji je i bio povod da se obruše na neoliberalizam. Surova politika štednje ima duboko uznemiravajući utjecaj na psihološku dobrobit ljudi i emocionalno stanje nacije, naveli su prema pisanju Guardiana. Povod je za oštru reakciju britanskih stručnjaka, što je kod naših još neviđena praksa, taj što je tamošnja vlada predvidjela "državnu psihoterapiju", odnosno "on-line kognitivno-bihevioralnu terapiju" za 40.000 primatelja državne pomoći, među kojima su oni koji traže posao, ali i oni sa zdravstvenim problemima, a u okviru programa "Spremni za posao". Ako odbiju terapiju, gube naknade.

Prof. dr. Ljiljana Pačić-Turk, psihologinja iz zagrebačke bolnice Rebro, slaže se s britanskim kolegama.

– Slažem se da je neoliberalizam toksičan za mentalno zdravlje. Moramo stalno imati na umu da je psihološka dobrobit čovjeka-pojedinca istodobno i psihološka dobrobit cijele zajednice. Emocionalno stanje pojedinca reflektira se na emocionalno stanje zajednice. Hrvatska stvarnost posljednjih je desetak godina, a posebice zadnjih godina, definirana povećanjem nejednakosti i siromaštva, ovrhama, izbacivanjem ljudi iz jedinih domova, stalnim osjećajem nesigurnosti – ljudi se pitaju hoće li sutra ostati bez posla, hoće li moći plaćati rate kredita, hoće li moći kupiti kruh – kaže dr. Pačić-Turk, koja dijeli mišljenje kolega iz Britanije da ideja o "prisiljavanju" ljudi na terapiju prijetnjom da će izgubiti povlastice potkopava temeljne principe psihoterapije da čovjek treba dati pristanak i sam željeti mijenjati sebe da bi psihoterapija bila učinkovita.

Kultura pesimizma

Ako u Britaniji stručnjaci upozoravaju na štetnost neoliberalizma za zdravlje, kakvo je tek stanje u nas?

– Danas je većina ljudi u Hrvatskoj zabrinuta hoće li moći zadovoljiti osnovne životne potrebe. Stalna svakodnevna borba da zadovoljimo osnovne potrebe, neizvjesnost i nesigurnost dovodi čovjeka u stalni stres, koji dovodi do anksioznosti, strahova, umora, razdražljivosti, apatije i bespomoćnosti, somatskih smetnji (visoki tlak, bolesti imunološkog sustava, onkološke bolesti...) U situaciji beznađa, bespomoćnosti i depresije ljudi se prestaju međusobno družiti, postaju socijalno izolirani. U obiteljima dolazi do svađa, bračnih i problema s djecom koja su nezaposlena pa se roditelji za njih brinu niz godina ili se djeca brinu za roditelje koji su ostali bez posla ili imaju male mirovine od kojih ne mogu živjeti. Takva situacija dovodi pojedinca, ali i cijeli narod, u stanje apatije, rezigniranosti, anksioznosti, straha, depresije, nezainteresiranosti za bilo što osim za preživljavanje – tumači dr. Pačić-Turk. Jedina je istinska pomoć ljudima, dodaje, mijenjanje vanjskih okolnosti koje su dovele do takve gospodarske situacije tako da ljudi mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe.

Politolog prof. dr. Tihomir Cipek komentirao je istup britanskih psihologa:

– Neoliberalizam predstavlja dogmatsku ideologiju koja svaki neuspjeh, u ovom slučaju nezaposlenost, smatra nekom vrstom bolesti. To pokazuje kako se danas dovede u pitanje osnovni ideali kršćanske solidarnosti, a i prosvjetiteljstva. Zato se parola: sloboda, jednakost, bratstvo; zamijenila parolom: investicije, troškovi, dobit. To slama ljudske duše jer se teško može podnijeti nametnuti teror uspjeha. Reakcija britanske vlade dokaz je da građane smatra objektom, a ne subjektom politike, što upućuje na krizu demokracije. Prije su građani na političare, kojima nisu vjerovali, reagirali tako da im uskrate povjerenje, a danas reagiraju tako da se povuku iz javnog života, da ne izlaze na izbore... To stvara kulturu pesimizma koja tvrdi da promjene nisu moguće. Građani nisu uvijek svjesni da cinizam i sumnja prema politici predstavljaju cinizam i sumnju građana jednih prema drugima. Poruka britanskih psihologa dobrodošlo je upozorenje kako je krajnje vrijeme da se politika vrati svrsi, oblikovanju smisla, a ne isključivo projekata. Političko djelovanje jedini je način da se oblikuje solidarno društvo na jasnim vrijednostima. Politika je nekad značila mogućnost izbora i razvoj puteva prema izgradnji budućnosti, a danas – pokazuje to potez britanske vlade – predstavlja niz novih projekta koji ne donose ništa. Štoviše, pojedinca prepuštaju samom sebi, da se snalazi kako zna i umije – kaže prof. dr Cipek. Postavlja se tada pitanje, dodaje, zašto nam uopće treba politika.

Zarobljena politika

– Politika zarobljena u dogmatsku ideologiju izgubila je svoju svrhu. Vjerojatno i kod naših političkih elita postoje ideje o nizu novih projekata, ali nažalost ne i pokušaj da se politici vrati smisao, a to je briga o općem dobru zajednice, te da se tako svlada dominantna kultura pesimizma – kaže Cipek. I sociolog Siniša Zrinščak ističe da socijalni i društveni znanstvenici, među njima švedsko-britanski sociolog G. Therborn, upozoravaju da nejednakosti razaraju društvo, stvaraju podlogu za kriminal, društveno nepovjerenje...

>>Sarnavka: Stanje ljudskih prava je loše, a bit će još i gore

>>Sindikati podupiru prosvjed protiv neoliberalizma 12M

Većina u Hrvatskoj ne zadovoljava ni osnovne potrebe, a kamoli potencijale

Prof. dr. Pačić-Turk tumači hijerarhiju potreba i njihovu važnost za svakog čovjeka i kako na ljude djeluje kada jedva uspijevaju zadovoljiti osnovne životne potrebe.

– Ako čovjek nije mogao zadovoljiti neku od osnovnih životnih potreba, neće se u njemu ni razviti potrebe višeg reda, pa će mu osnovni motiv postojanja biti “samo da nisam gladan, ni ja ni moja djeca”. Na drugoj razini nalazi se potreba za sigurnošću, odnosno za stabilnošću i predvidljivošću događaja u budućnosti. Ako nije zadovoljena, čovjek se osjeća nesigurno i tjeskobno, pa je važno osigurati koliko-toliko za čovjeka sigurno okruženje postavljanjem jasnih pravila i davanjem jasnih uputa. Izražavanje potrebe za sigurnošću najviše dolazi do izražaja u kriznim situacijama. Sljedeća je na hijerarhiji potreba za pripadanjem i ljubavi pa potreba za poštovanjem i samopoštovanjem, a na vrhu piramide je potreba za samoaktualizacijom, tj. samoostvarenjem. Samoaktualizacija predstavlja ostvarivanje potencijala čovjeka – koliko smo danas u Hrvatskoj daleko od toga, kad većina nema zadovoljene potrebe na dva najniža nivoa... – kaže dr. Pačić-Turk.

Što je istina, a što mit?
Treba li nam baš 8 sati sna, 8 čaša vode ili 10.000 koraka dnevno? Evo što kažu stručnjaci
Električni automobili
NOVA ERA
Jeste li spremni za vožnju prema električnoj budućnosti
  • tolitol:

    Neoliberalizam u Hrvatskoj? Ma naravno. Ovo što imamo od društveno-političko-ekonomskog uređenja je baš nalik Velikoj Britaniji, Hong Kongu, Singapuru. Ne zna se samo zbog čega nitko od stranih investitora kod nas neće ni primirisati.

  • R00kie:

    kako los clanak, zasto nam se mladi ljudi iseljavaju u neoliberalne zemlje ako je nelobiralizam tako los?

  • Deleted user:

    pravi stručnjaci, nema što, znači valjda da je neokomunizam dobar za zdravlje? ili neoudbaštvo?