Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Naše sušene smokve u Europi su na cijeni kao suho zlato, a na boljem su glasu od grčkih i turskih

Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska, dok se kod nas organizirana proizvodnja iz godine u godinu urušava, unatoč ogromnim potencijalima.
04. rujna 2020. u 15:56 21 komentara 2088 prikaza
Grebaštica: Sušenje i nizanje suhih smokava na tradicionalan način
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

“Slobodno jedite smokve, ionako ih nema tko jesti jer su svi otišli u grad”, samo je jedna od poruka iz smokvika koje ovih dana kruže društvenim mrežama, potvrđujući kako nije opjevana stoljetna maslina jedina “neobrana”. Kao i prethodnih godina, neobrane će ostati smokve koje su se ovih dana dobro rodile diljem Dalmacije.

Zanimljivo Smokve su bogate vitaminima i antioksidansima, a pomoći će i s problemima oko erekcije

Posljednjih godina kao ukras okućnica i pionirskih nasada uspijevaju čak i na kontinentu, u Međimurju, Slavoniji i Baranji. No iako su u drugom krugu dozrijevanja i prerodile (petrovke su u nekim dijelovima priobalja stradale zbog kasnog mraza i niskih temperatura, a ostatak zbog korone i zamrlog tržišta u lipnju nije ni stigao do tržišta), svjedoci smo kako sočne petrovke, zamorčice, bjelice, skradinke, laštrice... ovih dana padaju s teških grana i doslovce gnoje zemlju pod sobom. Mnogi ih, poput Riječanina s početka priče, besplatno nude prolaznicima i turistima, koji se čudom čude kako jedna takva voćka, kraljica Mediterana, kako joj tepaju, može biti tako zapostavljena.

Čak i uz cijenu koja joj na tržnicama rijetko pada ispod 20 kuna i u sezoni, dok se sušene na kojima su othranjene generacije i nerijetko su bile jedini slatkiš u zimskim mjesecima, u čitavoj Europi cijene kao suho zlato – dapače, i potražnja, a posljedično tome i otkupna cijena rastu. Rade Bobanović iz Polače kaže kako onaj tko se u Ravnim kotarima ozbiljno bavi vinovom lozom i maslinama ne može ni bez te “treće gracije Dalmacije”, koja je, posebice sušena, cjenjenija na tržištu od turske ili grčke smokve.

Starijim generacijama to je svojedobno bila dopunska zarada uz maslinovo ulje, vino, lozovaču, i rado su se bavili njome, a danas su prestari i nemoćni da je beru, dok mlađe generacije uopće ne zanima taj spori i delikatan posao, kod kojeg baš svaku smokvu treba ubrati ručno, poput bresaka ili jagoda.

Brodarica: Tradicionalni način sušenja smokvi na suncu drugi val berbe smokava Dalmatinska ‘gracija’ dobro rodila, ali je nema tko obrati

A to je tek početak posla ako se plodovi suše ili pretvaraju u slatke namaze, rakije, slastice s dodanom vrijednošću, što se najupornijima itekako isplati. Voćka koja je “izašla iz raja” smatra se jednom od prvih kultiviranih voćki u kojima su uživali naši davni preci i sadili su je, kako tvrde neki znanstvenici, i prije pšenice, ječma i mahunarki. Na Bliskom istoku pronađeni su ostaci smokava starih više od 11 tisuća godina.

Hrvat pojede 0,33 kilograma godišnje

Spominju se u Babilonskim spisima, a Sumerani su ih još 2900. godine prije Krista koristili u ljekovite svrhe. Proslavila ih je i Kleopatra, a atletičarima su se na Olimpijadi prvotno dijelile kao medalje. Drži se kako su na Mediteran stigle iz Indije, preko Turske. No kako bilo, smokva se svojim nutritivnim sastavom i ljekovitim svojstvima zasluženo zove kraljicom voća. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji, antički pisac i ugledan znanstvenik s početka prvog stoljeća, isticao je da ta voćka obnavlja organizam. “Osnažuju mlade, a starima održavaju zdravlje i brišu bore da izgledaju mlađe.” Teško je reći koliko vrsta ima danas, no najpoznatije su tri podvrste: bijele, crne i crvene. Sto grama svježih smokava ima 74 kalorije, bogate su kalijem i kalcijem, vitaminima B-kompleksa, vitaminima E i K, a sadrže i nešto vitamina C.

Energetska vrijednost 100 g sušenih smokava iznosi pak 249 kalorija. Od toga su 64% ugljikohidrati, 3,3% proteini i 0,9% masti, a od minerala tu su kalij, kalcij, magnezij, fosfor, mangan, željezo, selen, bakar i cink. Smokve su i dobar izvor vlakana, bolji od većine voća, 28% vlakana topivo je što pomaže kontroli šećera u krvi te snižava razinu kolesterola vežući ga u probavnom traktu. Mogu pomoći i kod mršavljenja, dok netopiva vlakna povoljno djeluju na zdravlje debelog crijeva. Obilje antioksidansa kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina štite nas od slobodnih radikala koji dovode do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma, a preliminarna zdravstvena istraživanja potvrdila su potencijalno djelovanje tih spojeva na karcinome prostate i kože.

jesen Opskrbite se ovim riznicama zdravlja i okusa, rujan je mjesec za ove namirnice...

Značajne količine vitamina skupine B u svježim smokvama poboljšavaju raspoloženje, stimuliraju rad mozga i poboljšavaju pamćenje, a kuhane smokve (kao čaj) pomažu kod moždanih bolesti, upale grla i pluća. Narodna medicina smokvu koristi i kao lijek za kurje oči i bradavice, a kako je sve na smokvi jestivo, lišću se pripisuju ljekovita svojstva kod bronhitisa, ciroze jetre, visokog tlaka, triglicerida u krvi, problema s kožom i akni, čak i kod dijabetesa. Neizostavne su u dalmatinskoj pašticadi, no izvrsno se sljubljuju i s pršutom i listićima tvrdog sira i rikolom, kao dodatak sirnim platama, nadjevene, poširane, karamelizirane, pečene, u kompotima, vinu, raznim vrstama kruha, krekerima, kolačima...

Kod kupnje smokava treba paziti da su izvana neoštećene, mekane, ali ne prezrele, blagog mirisa, a svježe ih je najbolje pojesti isti dan. U hladnjaku mogu stajati dva dana, a zamrznute do šest mjeseci. Suhe na hladnom i tamnom mjestu ili u hladnjaku mogu stajati nekoliko mjeseci. Prema statistikama, hrvatski građanin u prosjeku pojede 0,33 kg smokava godišnje, što je količina od 5-6 komada. Svjetski prosjek je pak 0,23 kg po stanovniku. Prema analizi konzultantske kuće Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, nekadašnja Jugoslavija imala je 1,165.000 rodnih stabala i proizvodnju od 12.036 tona svježih plodova, čime je u cjelokupnoj svjetskoj proizvodnji sudjelovala s oko 1%.

Hollywood u Dubrovniku: Glumac kupio salamu od smokvi, a njegova kolegica poručila da voli Hrvatsku

Na Hrvatsku je otpadala polovica svih stabala, njih oko 800 tisuća, a danas ih prema neslužbenim podacima, ima oko 600 tisuća. I dok potražnja za smokvom na svjetskom i europskom tržištu sve više raste, po udjelu u oko 1,5 milijuna tona svjetske proizvodnje smokve, od koje se više od 80% proizvede na Sredozemlju, mi smo na razini statističke greške. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska, dok se kod nas organizirana proizvodnja iz godine u godinu urušava, unatoč ogromnim potencijalima.

Najviše ide u Sloveniju

Hrvatska je, tvrde iz Smartera, 1996. proizvodila oko 6240 tona svježih plodova, 3360 tona je potrošeno u svježem stanju, a proizvedeno je i 920 tona sušenih smokava. Podaci za 2019. pokazuju pak da je proizvodnja pala na tek 1264 tona od čega je intenzivna proizvodnja za tržište iznosila 813 tona. Izvezli smo tek 10 tona svježe smokve u vrijednosti od 21.500 eura i 29 tona sušene smokve (od čega 22 tone u Sloveniju).

Viški kolačići Slavna glumica obožava hrvatske smokve: Poslastica su za moju dušu

S druge strane, uvezeno je 64 tone svježe smokve u vrijednosti od 131.000 eura, od čega 40 tona iz Turske. Sušene smokve prošle je godine uvezeno u količini od čak 540 tona vrijednih 1,7 mil. eura, od toga čak 251 tonu iz Turske i 115 tona iz Albanije. Zemlje s najvećom potrošnjom su Španjolska (32.000 t), Francuska (18.000) i Njemačka (13.000), što zajedno čini 55% ukupne potrošnje unutar EU. No kad je riječ o potrošnji po glavi stanovnika, prednjači Cipar s više od 3 kg, pa Grčka (75 dag per capita). Tržišno informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) uopće ne prati cijene smokve.

Župnik
zbog korone
Župnik u pismu vjernicima: Domove sami blagoslovite, a nama samo uplatite novac na račun
HT e-Liga
INTERVJU
'Nakon uspjeha HT e-Lige, još jače ulazimo u e-gaming segment'
  • paul-umpe:

    sve je nase najbolje i vino i maslinovo ulje more brda i doline...ljudi mi smo banana i hrpa ljencina.Grci i Talijani su svemir za nas.

  • killdozer:

    Ma jasno, mi imamo sve najbolje, zato nam tako i ide

  • Uland:

    Hrvaško je najbolje, od drugih je sve krš, zato je Hrvaška dno EU