Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na informacije o srbijanskoj nabavi kineskih hipersoničnih raketa, istaknuvši da je o tome pismom obavijestio glavnog tajnika NATO-a. - Kao što sam najavio jučer uputio sam jedno pismo glavnom tajniku NATO-a i obavijestio ga o tome. Mislim da je to relevantna informacija koju bi savez i druge članice trebale uzeti u obzir - rekao je Plenković.
VIDEO Tomislav Krasnec- To je vrsta naoružanja koja je, koliko je meni poznato, nije prihvaćena na europskom teritoriju - rekao je.
Upitan o izjavama izraelskog ministra na račun predsjednika Zorana Milanovića, Plenković nije želio ulaziti u detaljnije komentare te je tek kratko poručio kako je riječ o 'stilu koji nama u Hrvatskoj donosi puno toga dobroga'. Novinari su potom otvorili i pitanje pritužbe MOL-a i Slovnafta Europskoj komisiji vezane uz Janaf. Premijer je pritom naglasio da je logično da su dugoročni ugovori o nabavi nafte povoljniji od kratkoročnih. 'I ljudi koji se ne razumiju u tarife znaju da kada uzimate neku količinu nafte na duže razdoblje da je ona povoljnija, a kad uzimate na kraće da je skuplja. Nafta koja ide preko Janafa puno je povoljnija od one koja je drugim putevima dolazila u Mađarsku i Slovačku', ustvrdio je.
Govoreći o odluci SAD-a da ublaže sankcije na rusku naftu, Plenković smatra da takav potez neće bitnije promijeniti cijene na svjetskom tržištu, ali da može pomoći financiranju ruskog rata u Ukrajini. Na pitanje hoće li američka iznimka za sankcije potaknuti mađarske zahtjeve da se ruska nafta transportira Janafom, premijer je podsjetio na ranije odluke donesene nakon početka rata u Ukrajini. 'Podsjećam da su 2022., nakon početka agresije na Ukrajinu, uvedene iznimke za neke države, ali danas više nije 2022. Ako može Češka, kako ne mogu Mađarska i Slovačka? Bit je u tome što je ruska nafta 30 posto jeftinija i zato je žele Mađari', rekao je.
FOTO Andrej Plenković komentirao aktualne teme
Dodao je i kako Janaf osigurava dovoljne količine neruske nafte koja se iskrcava u Omišlju, odakle se naftovodom transportira prema Mađarskoj i Slovačkoj. Premijer se osvrnuo i na kretanje cijena goriva te mjere koje Vlada poduzima kako bi ublažila posljedice energetskih šokova. Istaknuo je da su ga europski kolege pitali kako je Hrvatska uspjela brzo stabilizirati cijene goriva unatoč naglom rastu cijene barela na svjetskom tržištu. 'Vlada donosi mjere. Tako smo prošli kroz sve energetske šokove. Kod nas se ta kriza nije osjetila. Mi smo htjeli u travnju ići na tržišne mehanizme, ali kriza je opet nastupila pa ponovno donosimo mjere. Mi nismo intervencionistička vlada, ali radimo mjere', rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na kritike ribara i poljoprivrednika vezane uz cijenu plavog dizela, podsjetivši da je planirano poskupljenje ublaženo. 'Plavi dizel je trebao poskupjeti 26 centi, a poskupio je devet', naglasio je. U završnom dijelu razgovora novinari su ponovno otvorili pitanje diplomatskih imenovanja, konkretno činjenicu da Hrvatska trenutačno nema veleposlanika pri NATO-u. Plenković tvrdi da problem nije na strani Vlade, podsjećajući kako je još 2020. ostalo upražnjeno tridesetak diplomatskih mjesta te da predsjednik Republike nije prihvatio predložena imena i inzistira na podjeli imenovanja u omjeru 50:50.
Otvori KEKS Pay
Što radi naša kontra špijunaža!? Za srpske rakete saznali iz stranih novina! Pored takvog kadra zadnji saznajemo što se događa preko granice.