Zagrepčaninu koji je zahvaljujući samo spletu osobnih okolnosti dobio najtežu i najvažniju životnu bitku, Ustavni sud otvorio je put da dobije i pravno-financijsku bitku s HZZO-om tešku 50.943 eura. Sretna je okolnost što je mogao pokriti tolike troškove liječenja u Njemačkoj, kao i da je bio sposoban iskomunicirati sve što je bilo potrebno s njemačkom neurokirurškom klinikom u Erlangenu, na koju su ga uputili dvojica naših liječnika koje je konzultirao. S obzirom na sporost naše zdravstvene administracije, pitanje je bi li danas bio živ. Nakon operacije tumora mozga u Njemačkoj, više nije imao komplikacija, zdrav je i radi svoj posao, sve je što nam je za javnost rekao kad smo ga nazvali. S obzirom na okolnosti i da sudski spor još traje, publicitet mu ne treba, a i za sam slučaj je nebitan.
Odbijenicu HZZO-a nije uspio osporiti niti na Upravnom sudu u Zagrebu i Visokom upravnom sudu pa je podnio ustavnu tužbu, koju je Ustavni sud usvojio, poništio presude i vratio predmet na Upravni sud u Zagrebu. Ali, po obrazloženju odluke Ustavnog suda izvjesno je da će u ponovljenom postupku biti odlučeno u korist podnositelja tužbe. Tužitelj je dvaput operiran u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Zagreb radi uklanjanja tumora na mozgu i to u razmaku od šest dana u listopadu 2016. Ali, na pregledu 8/9 veljače 2017. magnetska rezonanca je pokazala recidiv pa mu je preporučeno da se javi neurokirurgu prim dr. Heinrichu. Radio je MR mozga i u Poliklinici Neuron 17. svibnja 2017. gdje mu je dr. sc. Darko Chudy predložio "konzultirati dr. Heinricha radi gamma knife terapije".
Dr. Zdravko Heinrich iz Radiochirurgie Zagreb 8. lipnja 2017. je naveo da je s obzirom na odnos tumora i vidnog polja isključena radiokirurgija, te da su u tijeku konzultacije bolesnika o mogućnosti liječenja u inozemstvu, što je sugerirao o prof. dr. Darko Kaštelan. Zagrepčanin je na koncu operiran u neurokirurškoj klinici u Erlangenu u Njemačkoj gdje je bio na liječenju od 11. srpnja do 21. kolovoza 2017. nakon što je 13. srpnja izvršne zahvat uz upotrebu neuronavigacije i intraoperativnog MR-a. Osam dana prije odlaska u Njemačku, zbog lošeg iskustva u KBC-u Rebro, straha da bi mogao oslijepiti te nepostojanja boljeg rješenja u nas, od HZZO-a tražio je prethodno odobrenje liječenja u Njemačkoj uz priložen predračun od 20.000 eura.
Liječničko povjerenstvo HZZO-a je 10. listopada 2017. u nalazu navelo da se liječenje može ostvariti i kod nas unutar medicinski opravdanog vremenskog razdoblja pa mu je HZZO stoga odbio zahtjev. Ali, po žalbi to je rješenje poništeno. Tražena je dodatna medicinska dokumentacija uz obrazloženje da je nejasno kako je bez toga provedeno stručno-medicinsko vještačenje, a niti je navedeno gdje je pacijent mogao dobiti nužni liječnički zahvat. U ponovljenom postupku prigovoreno mu je da nije dostavio podatak o zakazanom terminu liječenja u nekoj od ugovornih zdravstvenih ustanova pa da stoga nije moguće provesti medicinsko vještačenje.
Liječničko povjerenstvo je na službeni upit od Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice i to doc. dr. sc. Vatroslava Čerine dobilo odgovor kako se kod njih izvodi sporna operacija i da za tumorsku patologiju nema liste čekanja, te se može izvesti unutar mjesec dana. Stoga je 9. veljače 2018. ponovno odbijeno liječenje u Njemačkoj. U tužbi Upravnom sudu naglašeno je da liječnici HZZO-a nisu preporučili niti jednu kliniku u Hrvatskoj za operativno liječenje, već su to učinili prof. dr. Kaštelan i doc. dr. Heinrich, te da je unatoč hitnosti o zahtjevu od 3. srpnja 2017. prvostupanjsko rješenje u ponovljenom postupku doneseno tek 14. veljače 2018.
U rujnu 2020. i Visoki upravni sud potvrdio je HZZO-ova tumačenja propisa, i to nije osporavano na Ustavnom sudu. Ali, u veljači 2020. podnesen je zahtjev za priznavanje prava na naknadu troškova liječenja u Njemačkoj u iznosu od 50.943 eura. Ali, HZZO je uz identičan stav liječničkog povjerenstva odbio i taj zahtjev, a i upravni sudovi su to potvrdili. Ustavni sud ističe važnost obrazloženja sudskih odluka, te je kao sada već u stotinama drugih predmeta, iznio stajalište da "pretjerani (ekscesivni) formalizam u odlučivanju/suđenju postoji onda kad su pravna stajališta proizvod "mehaničke" primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline".
Podnositeljev zahtjev za naknadu troškova liječenja odbijen je jer mu je prethodno pravomoćno odbijeno odobrenje liječenja u Njemačkoj u skladu s člankom 7. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite. Ta odredba ne propisuje, a niti su nadležna tijela obrazložila kako se podnositelj mogao naručiti na operaciju u Hrvatskoj. Odbijen mu je kao nesvrsishodan i prijedlog da se sasluša vještake neurokirurške struke, kao i prof. dr. Kaštelana i doc. dr. Heinricha.
S obzirom i na vremenska razdoblja kad je HZZO odlučivao u dvama postupcima, Ustavni sud je ocijenio da obrazloženja upravnih sudova nisu relevantna i dostatna. Nije dovoljno navesti kao razlog to što o zahtjevu podnositelja nije odlučeno prije odlaska na liječenje u Njemačku. To predstavlja pretjerani (ekscesivni) formalizam, a ovo je ključni dio argumentacije Ustavnog suda: "Naime, s obzirom na navedene okolnosti, stavljanje podnositelju na teret da je bez prethodnog odobrenja HZZO-u koristio prekograničnu zdravstvenu zaštitu, te da zbog toga ne može ostvariti pravo na naknadu troška pružene mu zdravstvene zaštite, predstavlja nerazmjeran teret koji sprječava uvažavanje imperativa razumnosti i pravičnosti.
Navedena situacija ukazuje na to da se u konkretnom slučaju podnositelj našao u "začaranom krugu" u kojem primarno, zbog nepravovremenog odlučivanja o zahtjevu za prethodno odobrenje planirane zdravstvene zaštite u inozemstvu od strane nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj, bez obzira na kasniju negativnu ocjenu nadležnog liječničkog povjerenstva, ne može ostvariti pravo na naknadu troškova pružene mu prekogranične zdravstvene zaštite čime mu je nametnut prekomjeran financijski teret. Stoga, Ustavni sud ocjenjuje da su nadležna upravna tijela i upravni sudovi mjerodavno pravo, u životnim okolnostima konkretnog slučaja, primijenili mehanički.".
Moguće pogreške u radu nadležnih medicinskih tijela padaju na teret tih tijela, a ne na teret podnositelja. Podnositelju je u postupovnom aspektu povrijeđeno pravo na zdravstvenu zaštitu. Odluku je donijelo šesteročlano vijeće, što znači jednoglasno, pod predsjedanjem sutkinje Sanje Bezbradice Jelavić, a članovi su bili Andrej Abramović, Biljana Kostadinov, Maša Marochini Zrinski, Goran Selanec i Miroslav Šumanović.
Otvori KEKS Pay
