Mjesec dana uoči parlamentarnih izbora, na kojima će Slovenci odlučivati hoće li aktualni premijer Robert Golob dobiti još jedan mandat ili će se na vlast po četvrti put vratiti lider slovenske desnice Janez Janša, slovenska vlada krenula je u novu, operativnu fazu projekta izgradnje nuklearne elektrane Krško (NEK 2). Naime, Golobova vlada donijela je odluku o izradi prostornog plana za lokaciju drugog bloka, što je prvi korak prema prostornom pozicioniranju buduće nuklearke. Iz slovenskog Ministarstva prirodnih resursa i prostornog uređenja najavljuju da će se proces provoditi postupno, transparentno i uz aktivno sudjelovanje javnosti, a postupak izrade prostornog plana trebao bi biti dovršen u drugoj polovici 2028. godine.
Kako izvještava ljubljansko Delo, premijer Golob najavio je referendum o drugom bloku koncem 2027. ili početkom 2028. godine, kada će svi podaci o strateškom energetskom projektu biti poznati, najavljujući pritom i državnu potporu tom projektu. Nuklearna elektrana Krško po sigurnosti i znanju u svjetskom je vrhu, naglasio je slovenski premijer dodavši da je slovenska nuklearna znanost godinama ispred sličnih zemalja koje u ovom trenutku teže izgradnji nuklearnih objekata. „I upravo zbog sigurnosne kulture Slovenija je u poziciji da sa svim informacijama donese kvalificiranu odluku o tome hoće li graditi drugi blok ili ne“, kazao je slovenski premijer, koji je pritom i predstavio i izvješće o pripremi modela financiranja projekta drugog bloka, što je jedno od ključnih pitanja, s obzirom na to da polovica njegove cijene otpada upravo na troškove financiranja.
U izvješću se navodi da je Slovenija drugi blok sposobna financirati sama i da je daleko najpovoljnija opcija financiranje državnim dugom, što bi omogućilo jeftiniji projekt i najpovoljnije cijene energije, a to bi onda povećalo konkurentnost slovenske industrije i države u cjelini. Cijena struje iz buduće nuklearke, kako je naglasio slovenski premijer, iznosit će između 57 i 69 eura po megavat-satu. Nakon što je projekt bio u zastoju zbog rasprava o troškovima i odgode referenduma o drugom bloku prije godinu i pol dana, Golob uvjerava da projekt sada ide „punom parom“ naprijed. U Ljubljani najavljuju ubrzanje rokova s ciljem da se konačna investicijska odluka donese do konca 2027. ili početka 2028. godine, što je brže nego što je uobičajeno za ovakve megaprojekte, s obzirom na to da je NEK 2 ključan za dugoročnu energetsku stabilnost Slovenije i za realizaciju planiranih klimatskih ciljeva o smanjenju emisija ugljičnih plinova.
Slovenija projekt provodi u intenzivnoj suradnji i dijalogu s lokalnom zajednicom, a osobito općinom Krško, koja je projektu dala uvjetno zeleno svjetlo uz zahtjev za pravednim naknadama i infrastrukturnim ulaganjima. Međutim, eventualni dijalog s Hrvatskom u ovom se trenutku u Ljubljani ne spominje. Iako se ranije spominjala mogućnost hrvatskog sudjelovanja u projektu, sada je očito da slovenska strana ulazi u projekt samostalno, iako to ne znači da su vrata za potencijalne partnere, pa i Hrvatsku, koja je sa Slovenijom suvlasnica postojeće nuklearke u Krškom, zatvorena.
Slovenska strana najavljuje da će nakon što se definiraju tehnologija i snaga buduće nuklearke ponuditi sudjelovanje susjednim državama, ali pod uvjetom da to bude ekonomski isplativo za Sloveniju. U rujnu prošle godine pojavile su se službeno nepotvrđene informacije o nepovoljnoj slovenskoj ponudi prema kojoj bi Hrvatska financirala dio buduće nuklearke, a zauzvrat ne bi dobivala struju već samo dio dobiti.
Hrvatska je u međuvremenu počela ozbiljno razmatrati gradnju vlastite nuklearke, što će biti neophodno ako se ne postigne dogovor sa slovenskom stranom. Slovenija sada NEK 2 forsira kao prvorazredni nacionalni prioritet, a o potencijalnom sudjelovanju Hrvatske najvjerojatnije će se ponovno razgovarati tek 2027. ili 2028. godine.