Skoro pet godina. Toliko je trajala istraga koju je ŽDO Zagreb vodio protiv Zlatana Mije Jelića (55), umirovljenog generala HVO-a, kojeg je prije nekoliko godina odlikovao predsjednik Zoran Milanović, što je izazvalo poprilično bure u BiH. Jer susjedna država je Jelića još 2015. optužila za ratni zločin, nakon čega je on s obitelji pobjegao u Hrvatsku. U kojoj od tada živi. No te optužbe za ratni zločin sustigle su ga i u Hrvatskoj jer je ŽDO Zagreb preuzelo kazneni progon Jelića od BiH, te je protiv njega 14. listopada 2020. pokrenulo istragu. No sada je ta istraga protiv Jelića zbog ratnog zločina protiv civila i ratnih zarobljenika obustavljena, a ŽDO Zagreb je objasnio i zašto.
- Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu svojedobno je preuzelo kazneni progon protiv navedenog hrvatskog državljanina (1970.) od nadležnih pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine, nakon čega je protiv njega provelo istragu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio naprijed navedena kaznena djela. Nakon provedene istrage, u nedostatku dokaza koji bi osnovanim činili zaključak da je okrivljenik počinio kaznena djela koja su mu rješenjem o provođenju istrage stavljena na teret, istraga je obustavljena na temelju članka 224. stavka 1. točke 4. Zakona o kaznenom postupku. O navedenoj državnoodvjetničkoj odluci bit će obaviještena i pravosudna tijela Bosne i Hercegovine - priopćio je ŽDO, ne navodeći Jelićev identitet.
U slučajevima kada BiH zbog bijega optuženika koji ima i hrvatsko državljanstvo progon za ratni zločin ustupi hrvatskom pravosuđu, DORH ne preuzima optužnicu iz BiH automatizmom, već analizira jesu li djela za koja se bjegunac u toj optužnici tereti kažnjiva i po hrvatskom zakonu i ako ustanovi da jest, otvara istragu. Istraga je otvorena 2020. a sada je zaključeno da nema dokaza da je počinio to za što ga je teretilo tužiteljstvo BiH. A oni su ga u jednoj od svojih najopširnijih optužnica podignutih zbog ratnih zločina teretili da je kao ratni zapovjednik Mostara u razdoblju od svibnja 1993. do ožujka 1994. bio odgovoran za protupravno zatvaranje civila, etničko čišćenje, naređivanje prisilnog rada ratnih zarobljenika, za ubojstvo i ranjavanje najmanje 40 ratnih zarobljenika i civila koji su slani kao živi štit i na prisilni rad na crtu razdvajanja između hrvatskih i bošnjačkih snaga. Žrtve su pretežito bili Bošnjaci.
FOTO Nacistički grafiti osvanuli u centru Zagreba: Evo što znače
Otvori KEKS Pay
Bravo! Konačno jedna ispravna i zdravorazumska odluka u hrvatskom pravosuđu.