Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, za jesenski je upisni rok na hrvatskim fakultetima ostalo čak 15.259 slobodnih mjesta, a kada pomnije proučite podatke Agencije, vidite da na 61 studiju nitko nije ostvario pravo upisa u ljetnom roku iako su visoka učilišta za te studije predvidjela kvotu od 782 mjesta. Za neka od tih mjesta bilo je interesa i prijava, no maturantima to nije bio prvi, već drugi izbor, a kako su očito upali na željeni fakultet, ovi su smjerovi ostali bez upisanih studenata.
Ne žele u nastavnike
Među tim su smjerovima, recimo, nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; upisna kvota bila je 22, prijavljenih je bilo 28, no nitko se nije upisao. Na popisu je i nekoliko studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, među kojima su dvopredmetni studiji judaistike s kvotom 16, grčkog jezika i književnosti (kvota 16), hungarologije (kvota 16) te rumunjskog jezika i književnosti (kvota 14). Nije bilo interesa ni za jednopredmetni studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Puli, izvanredni studij mehatronike i robotike na Tehničkom fakultetu u Rijeci, kao ni za izvanredni studij strojarstva na istom fakultetu.
Javno Veleučilište Marka Marulića u Kninu već godinama zbog manjka studenata muku muči s održivošću, a i ovog su ljeta pred istim problemom manjka studenata; nitko nije ostvario pravo upisa na izvanrednom stručnom studiju trgovinskog poslovanja s poduzetništvom, ni na stručnom studiju prehrambene tehnologije. Među neatraktivnim su smjerovima i izvanredni studij ljevarstva na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij filozofije i religijskih znanosti na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, izvanredni studij komunikacija i medija Sveučilišta u Splitu te dvopredmetni izvanredni studij njemačkog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Na popisu su i brojni studiji umjetničkih akademija, kao i studiji nekih privatnih visokih učilišta, a poduži je i popis studija na kojima je upisano samo nekoliko studenata, što tim visokim učilištima ili sveučilištima predstavlja dodatan problem, s obzirom na to da prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje Ministarstvo neće snositi troškove izvođenja nastave na programima, odnosno predmetima, na koje se upisalo manje od deset studenata, osim u slučajevima kada to posebno odobri ministar.
S druge strane, najveći broj prijava prvog izbora imali su poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim elektrotehnika i informacijska tehnologija te računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, poslovna ekonomija (stručni) na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te sestrinstvo (online studij i izvanredni studij) na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, na kojima su upisne kvote mahom popunjene.
Prema podacima Agencije, a ti su podaci slični lanjskima, najveći je interes srednjoškolaca, uzevši u obzir omjer broja prvih izbora i kvote, bio za studije glume na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim za kriminalistiku na Policijskoj akademiji "Prvi hrvatski redarstvenik", Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, zatim na logopediji na Sveučilištu u Zadru te na smjeru radiološka tehnologija na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.
Dovoljno mjesta za jesen
Dakle, za jesenski je rok, osim ta 782 mjesta na 61 studiju na koja se nitko nije upisao, na veleučilištima i sveučilištima ostalo još ukupno 15.259 upisnih mjesta. Na ljetnom su roku bila 32.394 kandidata koja su konkurirala za upis na jedan od 1380 studija s ukupno 40.443 upisna mjesta. Mjesta je na fakultetima u Hrvatskoj već nekoliko godina više od broja maturanata koji ostvaruju pravo na upis, pa čak i od ukupnog broja hrvatskih maturanata, a taj bi se jaz u godinama koje dolaze, s obzirom na sve manji broj učenika u klupama, mogao još produbljivati i utjecati na sudbinu nekih od fakulteta, odnosno veleučilišta ili visokih učilišta.
Otvori KEKS Pay
Čuveni PMF. To je samo jedan ako ne i najveći znak koliko nam se školstvo srozalo i koliko nam učenici ne zaju.