Hrvatska se, prema najnovijem izvještaju OECD-a Education at a Glance 2025, u svjetskim razmjerima ističe kao zemlja s najmanjim omjerom učenika po nastavniku u osnovnim i srednjim školama, ali i s najmanjim brojem učenika po razredu. Dok prosjek u zemljama OECD-a iznosi 14 učenika po nastavniku u osnovnim školama i 13 učenika u srednjim školama, u Hrvatskoj na jednog nastavnika dolazi – 12 učenika u osnovnim školama i tek osam učenika u srednjim školama.
Polovica razreda do 8 učenika
Uz Hrvatsku, po malom broju učenika po nastavniku ističu se i Luksemburg, Belgija, Norveška, Portugal i Grčka, dok Slovenija, primjerice, ima 17 srednjoškolaca na jednog profesora.
Srednjoškolski razredi u prosjeku imaju 23 učenika u zemljama OECD-a, dok ih je u Hrvatskoj samo 15. Kako je krenulo, hrvatska će Vlada vrlo brzo ispuniti proklamirani cilj o jednosmjenskoj nastavi, jer neće imati koga poučavati u dvije smjene. OECD je malobrojnost hrvatskih razreda istaknuo i u prošlogodišnjem izvještaju, navodeći da polovica hrvatskih razreda ima do osam učenika, dok je medijan OECD-a 27 učenika. Najvećih 5% osnovnih škola u Hrvatskoj broji 68 ili više učenika po generaciji, u usporedbi s prosjekom OECD-a od 91 učenika, dok najmanjih 5% škola ima jedan ili manje učenika po razredu, dok je prosjek OECD-a pet učenika.
OECD naglašava da male škole, iako ključne za dostupnost osnovnog obrazovanja, osobito u rijetko naseljenim ruralnim područjima, mogu biti skupe za održavanje i često zahtijevaju višerazrednu nastavu. Mali razredi povećavaju ukupne troškove i otežavaju raspodjelu javnih sredstava. Hrvatska je prije dvije godine trošila nešto manje od osam tisuća američkih dolara po učeniku, od osnovnog do visokog obrazovanja, što je znatno ispod prosjeka OECD-a od 15.102 USD. Austrija, na primjer, po učeniku izdvaja 17.000 USD, a Slovenija 12.500 USD. Ulaganja Hrvatske u obrazovanje iznose 3,4% BDP-a, ispod prosjeka OECD-a od 4,7%.
OECD-ov izvještaj upućuje na to da su i dalje prisutne nejednake šanse djece, ovisno o socioekonomskom i obrazovnom statusu roditelja. Samo 10% naših mladih odraslih čiji roditelji nisu završili srednju školu završi fakultet, dok je među mladima s barem jednim roditeljem s visokoškolskom diplomom udio onih koji završe fakultet 59%. U svim zemljama OECD-a djeca iz siromašnijih i slabije obrazovanih obitelji imaju znatno manje šanse da dosegnu više razine obrazovanja. Ipak, prosjek OECD-a pokazuje da 26% mladih čiji roditelji nemaju ni srednju školu ima visoko obrazovanje, u usporedbi sa 70% mladih odraslih osoba s barem jednim roditeljem s visokoškolskom diplomom. Danska se pokazala najuspješnijom u smanjenju obrazovnih nejednakosti, gdje polovica mladih čiji roditelji nisu završili srednju školu završava fakultet. Kod nas to uspijeva tek svakom desetom djetetu.
Demografske promjene dodatno kompliciraju sustav. U posljednjih desetak godina broj stanovnika Hrvatske smanjio se za oko 800 tisuća, a "nestalo" je i stotinjak tisuća učenika i studenata. U istom razdoblju, broj zaposlenih u obrazovanju – učitelja, nastavnika i profesora – raste. Prema domaćim službenim podacima, Hrvatska trenutačno ima oko 440 tisuća učenika u osnovnim i srednjim školama te 43 tisuće nastavnika i 17 tisuća nenastavnog osoblja. OECD upozorava da ovakav razvoj može biti dugoročno neodrživ jer velik broj nastavnika po učeniku povećava troškove, a ne vidi se u kvaliteti obrazovanja.
Mladi vole posao nastavnika
Dobna struktura nastavnika u Hrvatskoj također se razlikuje od prosjeka OECD-a, što bi dugoročno trebala biti hrvatska prednost. Više od trećine nastavnika u zemljama OECD-a (36%) ima 50 ili više godina, u Austriji, naprimjer, svaki drugi, u Hrvatskoj je taj udio samo 24%. Mladi ljudi u Hrvatskoj rado se odlučuju za rad u prosvjeti.
OECD stoga naglašava kako obrazovni sustavi moraju prilagoditi kapacitete broju djece. U mnogim zemljama populacija djece do četiri godine znatno se promijenila između 2013. i 2023., a predviđa se daljnji pad do 2033. Hrvatska je u proteklih deset godina zabilježila pad od 17% u broju djece u dobnoj skupini od 0 do 4 godine, a očekuje se isti trend do 2033.
Što se tiče studija, najpopularnija područja u OECD-u su STEM i poslovanje, administracija i pravo, svaki s 23% diplomanata prvostupničkih programa, dok umjetnost, društvene i humanističke znanosti te novinarstvo i informatika čine 22%. U Hrvatskoj, 31% studenata prvostupničkih studija diplomira iz STEM područja, 18% iz poslovanja, administracije i prava, a 17% iz umjetnosti i društvenih znanosti. Udio mladih s visokim obrazovanjem je 38 posto – 9 postotnih bodova ispod prosjeka OECD-a. Školski praznici u osnovnom obrazovanju traju 14,2 tjedna godišnje, u usporedbi s 13,5 tjedna u zemljama OECD-a.
Otvori KEKS Pay
