Tijekom četverodnevnog posjeta kineskom predsjedniku Xi Jinpingu u rujnu, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio mu se kao "dragi prijatelju", hvaleći njihove odnose. No unatoč prividnom jačanju saveza između Rusije i Kine od invazije na Ukrajinu 2022., ekonomske napetosti između dviju zemalja sve su očitije. Trgovina, koja je 2024. dosegla rekordnih 245 milijardi dolara, ove je godine pala za gotovo desetinu, otkrivajući pukotine u odnosima. Kina je postala najveći kupac ruske nafte i plina te najveći dobavljač robe Rusiji nakon što je Zapad uveo sankcije Moskvi. No, ruske tvrtke sve više izražavaju frustraciju zbog poplave jeftine kineske robe, koja ugrožava domaću industriju. "Kina iskorištava činjenicu da Rusija nema alternative", upozorava Vladimir Milov, bivši ruski dužnosnik i kritičar Putina, opisujući odnos kao „duboko nepovoljan“ za Rusiju. Najveće napetosti vide se u automobilskoj industriji. Nakon povlačenja zapadnih proizvođača iz Rusije 2022., kineski automobili preplavili su tržište, s izvozom poraslim sedam puta do 2024. To je izazvalo bijes domaćih proizvođača poput AvtoVAZ-a, čija prodaja Lade naglo opada. Maksim Sokolov, šef AvtoVAZ-a, optužio je Kineze prisilivši tvrtku na smanjenje proizvodnje i uvođenje četverodnevnog radnog tjedna u rujnu. Slično tome, najveći ruski proizvođač kamiona Kamaz smanjio je radni tjedan nakon 60-postotnog pada potražnje, okrivljujući ''prekomjerni'' uvoz, piše The Telegraph.
Kako bi ublažio pritisak, Kremlj je uveo značajne carine na uvezene automobile, uključujući ''naknadu za recikliranje'' koja je od listopada 2024. porasla na 667.000 rubalja (oko 6275 funti) po vozilu. To je prepolovilo izvoz kineskih automobila u Rusiju u prvoj polovici 2025. Ruski regulatori također su zabranili uvoz kamiona kineskih marki poput Dongfenga i Fotona, nazvavši ih "prijetnjom javnoj sigurnosti".
Pritisak na druge industrije Ruski čelični sektor i industrija ugljena također trpe posljedice. Andrej Gartung, šef Čeljabinske kovačnice, upozorio je da se ruska poduzeća 'jedva drže' u konkurenciji s kineskim tvrtkama. Kina je ponovno uvela carine na ruski ugljen u siječnju 2024., što je izazvalo krizu u ruskoj industriji ugljena, s očekivanim padom prihoda od 12 posto ove godine. Uz to, Kina odbija ukinuti zabranu uvoza ruske pšenice i ječma, radije kupujući od Ukrajine i Kazahstana. Ruski izvoz nafte i plina, koji čini dvije trećine trgovine s Kinom, prodaje se po znatno nižim cijenama jer Kina koristi svoj položaj gotovo jedinog kupca. Prema Igoru Sečinu, šefu Rosnjefta, Kina je između 2022. i 2024. uštedjela 18 milijardi dolara kupujući rusku naftu jeftinije nego od bliskoistočnih dobavljača.
Zastoj u zajedničkim projektima Rusija je očekivala značajna kineska ulaganja i tehnološku suradnju, no tu je doživjela razočaranje. Prosječna godišnja kineska ulaganja u Rusiju pala su s 1,2 milijarde dolara na 400 milijuna dolara, prema Milovu. Kina je 2022. isključila Rusiju iz programa Pojasa i puta, a kinesko ministarstvo trgovine savjetovalo je proizvođačima automobila da ne ulažu u Rusiju. Zajednički projekti, poput razvoja zrakoplova CR929 i brze željeznice Moskva-Kazan, otkazani su ili zamrznuti. "Unatoč svim zagrljajima na summitima, Rusija i Kina daleko su od pravih saveznika", zaključuje Milov.
Otvori KEKS Pay
Ma glupost sve ide po planu sad će to nama objasniti serengeti i milicioner