Unatoč zahtjevima Washingtona za postizanjem mirovnog sporazuma koji bi okončao rat u Ukrajini, francuski predsjednik Emmanuel Macron u ponedjeljak je naglasio da je pred svima još mnogo posla prije nego što se postigne bilo kakav dogovor. „Danas ne postoji konačan plan o teritorijalnim pitanjima. To mogu odlučiti isključivo predsjednik Zelenski”, rekao je Macron na tiskovnoj konferenciji uz ukrajinskog predsjednika.
Francuski predsjednik dodao je da su razgovori o zamrznutim ruskim sredstvima i sigurnosnim jamstvima još uvijek „u preliminarnoj fazi”. Europska unija suočava se s problemima u korištenju 140 milijardi eura zamrznutih ruskih rezervi za financiranje zajma za reparacije Ukrajini, zbog protivljenja Belgije.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski boravio je u Parizu kao znak potpore, suočen s pritiscima administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da napravi ustupke kako bi okončao rat. Zelenski je rekao da je mirovni plan koji je predložila SAD, a koji je u početku uključivao teritorijalne ustupke i ograničenja veličine ukrajinske vojske, „poboljšan”.
„Proces još nije završen, teritorijalno pitanje je najteže”, istaknuo je. Izvorni plan predviđao je da Ukrajina prepusti dio ključnih obrambenih položaja na istoku zemlje; Zelenski je također naglasio da mu ustav Ukrajine ne dopušta predaju dijelova zemlje Rusiji. Ukrajinski predsjednik naglasio je da svaki mirovni sporazum mora uključivati sigurnosna jamstva koja će štititi Ukrajinu od nove ruske agresije. „Mir mora postati zaista trajan”, rekao je.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da Washington prvo želi postići mirovni sporazum prije nego što razgovara o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Izvorni 28-točkovni plan koji su pripremili američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i ruski pregovarač Kirill Dmitriev isključivao je mogućnost ulaska Ukrajine u NATO, piše Politico.
Samit Macron–Zelenski održan je uoči moskovskog sastanka između Witkoffa, imućnog poduzetnika i Trumpovog saveznika, i ruskog predsjednika Vladimira Putina. „Vjerujem da će posjet biti vrlo koristan jer će se usredotočiti na oblikovanje mirovnog rješenja za Ukrajinu”, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Nakon sastanka u Parizu, Macron je telefonski razgovarao s Trumpom o mirovnim pregovorima i potrebi snažnih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, priopćilo je francusko predsjedništvo. Europljani strahuju da će SAD pritiskati Ukrajinu da potpiše nepovoljan mirovni sporazum s Rusijom, dok je Zelenski politički oslabio nakon ostavke svog glavnog savjetnika, Andrija Jermaka, koji je bio uključen u široku istragu korupcije.
„Bojim se da će sav pritisak biti usmjeren na žrtvu… da bi napravila ustupke”, upozorila je u ponedjeljak šefica diplomacije EU Kaja Kallas. Zelenski, Macron i britanski premijer Keir Starmer održali su također telefonski razgovor s Witkoffom i Rustemom Umerovom, čelnikom Ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, priopćio je dužnosnik iz Élyséea. Razmijenili su mišljenja i s drugim europskim čelnicima uoči Witkoffovog sastanka u Moskvi.
„Witkoff će prenijeti ono što je dogovoreno u Ženevi i na Floridi”, rekao je jedan europski diplomat, koji je tražio anonimnost zbog osjetljivosti teme, spominjući ranije sastanke koji su ublažili neke proruskie elemente izvornog 28-točkovnog plana. „No moramo vidjeti hoće li ići izravno s onim o čemu smo razgovarali ili će pričati o nečemu drugom.”
U Bruxellesu, gdje su se u ponedjeljak sastali ministri obrane EU, nekoliko njih istaknulo je da je nastavak vojne potpore Kijevu ključan, uključujući korištenje zamrznutih ruskih sredstava. „Ministri su se složili da moramo hitno dogovoriti opcije financiranja”, rekla je Kallas novinarima nakon Vijeća za vanjske poslove. „Moramo raditi na zakonodavnim prijedlozima kako bismo obuhvatili sve rizike i ublažili ih te ravnomjerno raspodijelili teret tih rizika, ali svakako moramo nastaviti dalje.”
Uoči skupa, švedski ministar obrane Pål Jonson pozvao je na pooštravanje sankcija Rusiji, kao i na korištenje zamrznutih ruskih sredstava kako bi Ukrajina mogla „pregovarati s pozicije snage”. Uz rub sastanka, Nizozemska je najavila doprinos od 250 milijuna eura inicijativi Prioritized Ukraine Requirements List za Ukrajinu NATO-ovu shemu u kojoj europski saveznici plaćaju američko naoružanje koje se šalje u Ukrajinu. Novac će se koristiti za kupnju američkih sustava protuzračne obrane i streljiva za borbene avione F-16.
Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans i njegov ukrajinski kolega Denys Šmihal potpisali su sporazum o zajedničkoj proizvodnji dronova u obje zemlje. Europska komisija izvijestila je i da je 15 od 19 zemalja članica koje su tražile sredstva u okviru EU-ovog SAFE programa kredita za naoružanje uključilo potporu Ukrajini u svojim planovima, u vrijednosti „milijardama, a ne milijunima”.
„Donijeli smo odluku da se za pomoć Ukrajini izdvoji najmanje 0,25 posto BDP-a i razmatramo SAFE kako bismo učinili još više”, rekla je novinarima zamjenica latvijskog ministra obrane Liene Gātere. „Pozivamo i druge europske zemlje da učine isto.”
Otvori KEKS Pay
Koja komedija od politicara. Uskoro ce biti bivsi. Ovog vise nitko ne ferma ni 2%! Smiju mu se u Americi i cijeloj Europi.