Naša koža, čudesan i najveći organ ljudskog tijela, mnogo je više od zaštitnog omotača. Ona je dinamična barijera koja nas štiti, regulira temperaturu i neprestano se obnavlja. Ključni dio te obnove je proces poznat kao ljuštenje ili deskvamacija – prirodno odbacivanje mrtvih stanica kože kako bi se napravilo mjesta za nove. No, jeste li se ikada zapitali koliko kože zapravo gubimo i kamo sve te stanice odlaze? Odgovori bi vas mogli iznenaditi.
Koža se sastoji od više slojeva, a onaj vanjski, vidljivi sloj zove se epiderma. Epiderma je građena od stanica zvanih keratinociti, koje sadrže keratin – čvrsti protein koji čini i našu kosu i nokte. Nove stanice kože rađaju se u najdubljem sloju epiderme, koji graniči s dermom (srednjim slojem kože). Kako nove stanice nastaju, one postupno potiskuju starije stanice prema površini. Tijekom tog putovanja, koje traje otprilike mjesec dana, stanice prolaze kroz transformaciju: postaju sve plosnatije, gube jezgru i ispunjavaju se keratinom. Kada konačno stignu do najvišeg sloja epiderme, poznatog kao stratum corneum ili rožnati sloj, one su zapravo mrtve. Te mrtve stanice čine zaštitnu barijeru, ali su izložene vanjskim utjecajima i trošenju. Na kraju se odvajaju od površine i otpadaju, čime se završava njihov životni ciklus i oslobađa prostor za novu generaciju stanica koje dolaze odozdo. To znači da je koža koju imate danas gotovo potpuno drugačija od one koju ćete imati za mjesec dana!
Količina kože koju svakodnevno odbacujemo doista je zapanjujuća, iako su procjene znanstvenika prilično različite. Neki izvori navode da gubimo između 30.000 i 40.000 stanica kože svake minute prema izvoru HowStuffWorks. Drugi izvori spominju slične brojke, ali na satnoj bazi. Postoje i procjene koje govore o gubitku od čak 500 milijuna stanica dnevno prema UCSB ScienceLine, pa čak i do nevjerojatnih 200 milijuna stanica svakog sata (što bi iznosilo gotovo 5 milijardi dnevno). Očito je da precizno mjerenje nije jednostavno i da brojke variraju ovisno o metodi i individualnim razlikama. Bez obzira na točnu brojku stanica, procjenjuje se da prosječna osoba godišnje odbaci oko 3.6 kilograma mrtve kože. Tijekom prosječnog životnog vijeka, to može doseći i do 35-40 kilograma!
Ako se pitate gdje završava sva ta odbačena koža, odgovor je vjerojatno jasniji nego što mislite. Velik dio kućne prašine koja se skuplja na namještaju, policama i teško dostupnim kutovima zapravo se sastoji od mrtvih stanica ljudske kože. Drugim riječima, vaš dom je ispunjen sitnim djelićima vas samih. Osim toga, ta ista prašina dom je i milijunima mikroskopskih stvorenja – grinja – koje se hrane upravo našom odbačenom kožom. Iako ovo možda zvuči neugodno, postoji i zanimljiva činjenica: ulje skvalen prisutno na odbačenim stanicama kože može reagirati sa štetnim ozonom u zatvorenim prostorima, potencijalno poboljšavajući kvalitetu zraka.
Kako je moguće da gubimo milijune stanica svakog sata, a da naša koža i dalje ostaje čvrsta i nepropusna barijera? Znanstvenici su otkrili da ispod površinskog sloja mrtvih stanica postoji još jedna, tanja barijera sastavljena od živih stanica epiderme. Te stanice imaju jedinstven, četrnaestostrani oblik koji im omogućuje savršeno prianjanje jedna uz drugu. Uz to, one proizvode proteine koji djeluju kao privremeno ljepilo, stvarajući tzv. "čvrste spojeve" (tight junctions). Kada nove stanice ispod formiraju svoje čvrste spojeve, one potiskuju starije stanice prema gore, koje tada gube svoje spojeve i mogu se odljuštiti bez narušavanja cjelovitosti barijere. Smatra se da problemi u ovom mehanizmu mogu doprinijeti stanjima poput ekcema i psorijaze.
Faktori koji utječu na ljuštenje
Iako je ljuštenje prirodan proces, njegov intenzitet može varirati pod utjecajem različitih faktora. Kod beba i djece izmjena stanica je brža, dok se starenjem taj proces usporava, što može dovesti do suše kože. Okolišni uvjeti poput suhog zraka, hladnoće i izlaganja suncu mogu isušiti kožu i učiniti ljuštenje vidljivijim. Određene bolesti poput ekcema, psorijaze ili ihtioze značajno ubrzavaju ljuštenje. Mehanički ili kemijski pilinzi također uklanjaju mrtve stanice s površine. Konačno, dobra hidratacija iznutra (pijenje vode) i izvana (korištenje krema) ključna je za zdrav i neprimjetan proces ljuštenja.
Otvori KEKS Pay
