Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je ponovno naglasio da Izrael neće dopustiti uspostavu palestinske države u Pojasu Gaze, istovremeno upozorivši da bi prijevremeni izbori sada predstavljali veliku pogrešku zbog unutarnjih političkih podjela i proračunske krize. Njegova vlada je krhka, a Netanyahu očito odugovlači i izbjegava izbore jer bi njihov eventualni gubitak značio kraj njegove političke karijere, gubitak moći i mogućnost pravnih posljedica, uključujući zatvor, što dodatno oblikuje njegove odluke i retoriku.
Netanyahu je na televizijskoj konferenciji za novinare izjavio: „Čujem da ću dopustiti uspostavu palestinske države u Gazi, to se nije dogodilo i neće se dogoditi. Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je više puta osujetila uspostavu palestinske države.“ Dodao je da Izrael zadržava sigurnosnu kontrolu od rijeke Jordan do Sredozemnog mora, uključujući Pojas Gaze, te da u sljedećoj fazi „neće biti turskih ili katarskih snaga“ u Gazi, naglašavajući da će Izrael samodovoljno određivati kojim zemljama je dopušteno sudjelovanje u međunarodnim snagama. Netanyahu je upozorio da bi održavanje prijevremenih izbora sada bila pogreška zbog proračunske krize koja bi zakonski mogla dovesti do raspuštanja Kneseta i raspisivanja izbora prije kraja ožujka. Naglasio je da je „zadnje što Izraelu sada treba izaći na izbore“ te pozvao političke saveznike da budu racionalni i odgode glasovanje do kasnije ove godine.
Netanyahu predvodi Likud, najveću desničarsku stranku u Izraelu, obnaša dužnost premijera više od 18 godina i najavio je kandidaturu za nove izbore, unatoč unutarnjim krizama i manjinskoj vladi nastaloj nakon povlačenja ultraortodoksnih stranaka. Te su stranke uvjetovale svoju podršku proračunu donošenjem zakona o regrutaciji koji još nije ispunjen, dok je mandat vlade obilježen snažnim podjelama oko reforme pravosuđa i političkom krizom produbljenom ratom u Gazi nakon napada Hamasa 7. listopada 2013. Unatoč kritikama zbog upravljanja ratom i pitanjima zatvorenika, Netanyahu pokušava kupiti vrijeme kako bi prevladao proračunsku krizu i stabilizirao desničarski blok, svjestan da izborni gubitak znači njegov politički kraj i moguće pravne posljedice. Istodobno
Usred porasta domaćeg pritiska obitelji palestinskih zatvorenika i opozicije, UN-ove organizacije upozoravaju na pogoršanje humanitarne situacije u Gazi, gdje okupacijske snage nastavljaju vojne operacije, uključujući napade na kuće unutar „Žute linije“ i granatiranja oko Jabalije, Beit Lahije i Khan Younisa, dok su zračni napadi ciljali područja istočno od Deir al-Balaha. Od proglašenja primirja 10. listopada 2025. zabilježeno je oko 1300 kršenja, s više od 490 poginulih i 1345 ranjenih Palestinaca, dok zimski uvjeti dodatno ugrožavaju raseljene i ranjene.
Međunarodni odbor Crvenog križa (MKCK) upozorio je da jaka hladnoća i obilne kiše stvaraju ozbiljnu prijetnju opstanku stanovništva, dok urušene i nesigurne zgrade povećavaju rizik za raseljene obitelji. Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) ponovio je da situacija ostaje teška i da više od milijun ljudi hitno treba smještaj, uključujući setove za popravak kućanstava, materijale za grijanje i opremu za uklanjanje otpada. OCHA je izvijestio o smrti još jednog djeteta od hipotermije, čime je broj smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom porastao na 10, dok su partneri UN-a pružili šatore, izolacijske setove, madrace, dekice i zimsku odjeću za tisuće raseljenih, te osigurali kruh za najmanje 43% stanovništva. WHO, UNICEF i UNRWA pokrenuli su drugi krug imunizacije djece mlađe od tri godine, a više od 6000 djece primilo je cijepljenje. UN i partneri također pružaju psihosocijalnu podršku i financijsku pomoć obiteljima kako bi se olakšalo preživljavanje u ekstremno teškim uvjetima.
Otvori KEKS Pay
