Rast cijena stanova i najamnina u Splitu, uz podatak da u gradu i dalje postoji oko 17.000 praznih stanova u privatnom vlasništvu, bio je središnja tema konferencije „Stanovanje pod pritiskom: tržište, turizam i budućnost priuštivog stanovanja“ održane u hotelu Amphora. U Split je tim povodom doputovao potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, koji je uz gradonačelnika Tomislava Šutu i župana Blaženka Bobana govorio o konkretnim lokacijama i modelima stanogradnje.
Grad Split je, kako je potvrdio gradonačelnik Šuta, već definirao četiri lokacije za projekte priuštivog stanovanja – Mejaše, Kamen te dvije lokacije na Ravnim njivama – a ti su projekti dobili podršku lokalne zajednice. Korešnica je u fazi pripreme i razrade, dok su se Srinjine sada profilirale kao nova, peta lokacija s potencijalom za oko 1000 stanova, što ih čini najvećim pojedinačnim zahvatom u sklopu ovog programa.
Bačić je istaknuo da će država podržati prijedloge grada i osigurati zakonodavni okvir kako bi realizacija bila brza, bez potrebe za izmjenama GUP-a. „Grad predlaže lokacije, mi ćemo ih podržati i zakonodavnim okvirom pomoći da to riješi brzo, ne treba mijenjati GUP. Vi izaberite lokaciju pa će država omogućit da to Gradsko vijeće brzo realizira. Osigurat ćemo sredstva i povoljne kredite. Cijena tih stanova, po sadašnjim okvirima, neće prelaziti iznos od 2104 eura po kvadratu, a prosječna cijena stana u Splitu je puno, puno veća“, rekao je ministar. Prema njegovim riječima, model predviđa da kupac dobije povrat 50 posto PDV-a, čime bi efektivna cijena kvadrata pala na oko 1900 eura, što je osjetno niže od aktualnih tržišnih cijena u Splitu. Tržišna cijena realiziranih stanova u Splitu kreće se oko 4500 eura po četvornom metru, dok su oglasne cijene često i iznad 5000 eura.
Korešnica ključni projekt
Korešnica se u dosadašnjim razgovorima profilirala kao jedna od ključnih zona za novu stanogradnju. Riječ je o prostoru na istočnom rubu grada gdje se planira veći zahvat organizirane izgradnje, a koji bi, uz državnu i gradsku potporu, mogao postati jedna od novih stambenih točaka Splita. Ministar i gradska uprava naglašavaju da je važno da zemljište bude u vlasništvu države ili grada te da postoji osnovna infrastruktura jer to bitno smanjuje cijenu izgradnje.
Projekt Korešnice potpisuje arhitekt Hrvoje Njirić, koji je na oko 15 hektara državnog zemljišta razradio model nove urbane cjeline s ukupno 1141 stanom za približno četiri tisuće stanovnika. Predviđena je izgradnja stambenih zgrada umjerene visine, tri do četiri kata, bez visokih tornjeva, kako bi se zadržalo mjerilo naselja prilagođeno svakodnevnom životu obitelji i mladih.
Koncept nije zamišljen kao niz zgrada bez sadržaja, nego kao zaokruženi kvart. Uz stanove su planirani vrtić, ambulanta, knjižnica i čitaonica, trgovački centar s otvorenom tržnicom, crkva s pastoralnim prostorima te javni parkovi. U prizemljima zgrada predviđeni su poslovni i ugostiteljski prostori, dok su parkirališna mjesta smještena u podzemne garaže. Kroz naselje bi tekao prirodni potok, a sjeverni rub formirao bi svojevrsni zaštitni pojas – niz kuća i stabala koji bi ublažavao udare bure.
Na vizualizacijama se vidi planski organizirana struktura kakvu Split nema u novijoj izgradnji. Split 3 i Stari posljednja su planska naselja, dakle takva gradnja u Splitu čeka se još od kraja 80-ih. Iako je područje Korešnice ucrtano u splitski GUP još 1968. godine i od tada zadržano u svim kasnijim generalnim planovima, do danas nije realizirano.
Srinjine – nova urbana četvrt pod Mosorom
Najveću pozornost izazvala je nova lokacija u Srinjinama, koja se sada prvi put ozbiljno pozicionira kao dio programa priuštive stanogradnje. Za razliku od Korešnice, gdje je dio pripremnih radnji još u tijeku, u Srinjinama je infrastruktura većim dijelom pripremljena, što bi omogućilo brži početak gradnje.
Prostor uz kamenolom u Srinjinama obuhvaća oko 22 hektara. Važeći GUP ondje predviđa stambenu i stambeno-poslovnu gradnju uz prateće javne sadržaje. U projekcijama se spominje oko 1000 stanova, što bi ovu lokaciju praktički pretvorilo u novu gradsku četvrt. Uz stanove, ondje bi se mogli graditi vrtić, dom zdravlja, vatrogasna postaja, knjižnica, trgovački sadržaji, pa čak i dom za starije. Time bi se Srinjine, smještene pod obroncima Mosora, funkcionalno povezale sa Splitom i dobile snažan demografski poticaj, osobito kroz doseljavanje mladih obitelji.
Gradonačelnik Šuta naglasio je da su stabilni izvori financiranja ključni te da je dio sredstava osiguran kroz državni proračun, europske fondove i lokalnu razinu. Početak radova realno se očekuje 2027. godine, nakon dovršetka projektne dokumentacije i administrativnih postupaka.
Aktiviranje praznih stanova i porezni pritisak
Ministar Bačić podsjetio je da Split predstavlja idealan primjer za analizu stambenog jaza. „Ovih 17.000 praznih jedinica u privatnom su vlasništvu te država mora iznaći način kako ih aktivirati. Nacionalnim planom stambene politike predložili smo dvije metode, gradnjom i poreznim pritiskom na građane kako im se ne bi isplatilo držati stanove prazne. Na oba načina možemo dobiti priuštivo stanovanje“, rekao je. Uz nove projekte, država dakle računa i na aktiviranje postojećeg fonda kroz fiskalne mehanizme.
Kamp Hajduka na TTTS-u
Konferencija je donijela i jednu sportsku novost. Gradonačelnik Šuta potvrdio je da će se na prostoru bivših golf-terena na TTTS-u graditi kamp Hajduka. Grad će naručiti idejni projekt i pripremiti program za urbanistički projekt, dok će država provesti proceduru dodjele zemljišta, najkasnije do ljeta. Ministar Bačić poručio je da država stoji iza projekta te da novi zakon omogućuje izmjene prostorno-planske dokumentacije u roku od šest mjeseci, što bi trebalo ubrzati realizaciju.
FOTO Jedinstvena prilika na zapadu Zagreba: Pogledajte ovaj prostrani 4-sobni stan s odličnim rasporedom
Otvori KEKS Pay
