Visoki UN-ov povjerenik za ljudska prava, Navi Pillay u ponedjeljak je objavio da je Glavni tajnik UN-a, Ban Ki-moon imenovao Ivana Šimonovića pomoćnikom Glavnog tajnika koji će biti na čelu ureda visokog povjerenika u New Yorku.
Mnoštvo prednosti
Ova obavijest o velikom skoku u karijeri aktualnog minsitra pravosuđa, Ivana Šimonovića, stoji na službenim stranicama UN-a. Uz nju je istaknuta i napomena da je Šimonović prva osoba koja će obnašati ovu dužnost budući da ju je Generalna skupština UN-a odobrila tek u prosincu prošle godine. Kao Šimonovićeva prednost pred 128 drugih kandidata koji su aplicirali za ovu funkciju ističe se njegovo bogato iskustvo na području međunarodnog razvoja, ljudskih prava, gradnje mira i razvoja nacionalnih institucija, a pritom se naglašava da je “potkovan” na političkom i akademskom nivou.
Još nije precizno definirano kada bi Šimonović trebao napustiti Ministarstvo pravosuđa i preseliti u New York, no za očekivati je da to bude relativno skoro. Nakon objave informacije da je Šimonović izabran za prestižnu funkciju u UN-u proširila se i informacija kako mu premijerka Jadranka Kosor zamjera jer ju navodno nije obavjestio o kandidaturi. No, prema službenim informacijama iz New Yorka o tijeku izbora, proizlazi da Šimonović i nije imao puno izbora. Naime, cijeli se proces odabira odvijao u strogoj tajnosti, a nekoliko ozbiljnih kandiata za funkciju čak nije ni prošlo intervjue. Nekoliko država-a je tijekom procedure izbora radilo pritisak na Glavnog tajnika nastojeći ga pridobiti na proširenje liste kandidata.
Koncem prošlog mjeseca, došlo je najužeg izbora. Ostala su četiri kandidata, odnosno, Šimonovićevim riječima, ušlo se u polufinale. Konkurenti su mu bili Karin Landgren, pravnica koja preko 20 godina radi u UN-u upravo na pitanjima ljudskih prava. Posebno se bavila pitanjem izbjeglica, a trenutno je u UN-ovoj misiji u Nepalu. Daljni protukandidat bio je Paulo Sergio Pinheiro, Brazilski diplomat koji je bio specijalni UN-ov izvjestitelj za ljudska prava u Burmi, te Juan Mendez, bivši argentinski politički zatvorenik koji je 15 godina radio za Human Rights Watch.
Topnički dnevnici
Osim zavidne biografije koja uključuje diplomaciju, rad na Sveučilištu, te u izvršnoj vlasti, kao i pravni angažman na zahtjevnom polju međunarodnog prava, Šimonoviću je u natjecanju za funkciju u UN-u zasigurno pomogla i činjenica da je šest godina bio hrvatski veleposlanik pri UN-u u New Yorku. Na stvaranje funkcije pomoćnika Glavnog tajnika za ljudska prava u najvećoj je mjeri utjecalo to što je bilo podosta kritika na račun Ban Ki-moona da u tri godine, koliko obnaša dužnost Glavnog tajnika, ne promovira dovoljno agresivno ljudska prava.
Bude li i dalje imao sreće, Šimonoviću bi se moglo dogoditi da prije odlaska u New York, u lipnju, otvori pregovore u najtežem poglavlju – 23 – Pravosuđe i ljudska prava. O tome hoće li se to dogoditi uvelike ovisi izvještaj koji će istoga mjeseca skupštini UN-a podnjeti glavni haški tužitelj Serge Brammertz o hrvatskoj (ne)suradnji. I dalje su, naime, sporni takozvani topnički dnevnici.
tajnika UN-a za ljudska prava i intelegencija koja Balkan drži za pravo ljhudsko na Haračenje na Pretvorbarenje i bjeganac prko granice. Ljudsko pravo na granicu gladi i bjede u 21 stolječu u EU u slobodi u samostalnosti ... Nije too ništa jedva čekaju da neki naši Generali budu slobodni i kad odsluže da idu da i oni budu angažirani u ljudskim pravima u Afganistanu...