Do kraja 2018. godine svi gradovi Europske unije moraju smanjiti koncentraciju emisije dušikova oksida čak 20 posto, u protivnom ih može snaći kazna u iznosu do pet posto proračuna, odnosno maksimalno 20 milijuna eura. Čak 20 zemalja EU još ne poštuje ograničenja koja je postavila Europska komisija, a među njima je i Hrvatska. Zagađenje zraka trajno utječe na zdravlje stanovništva pa stoga postaje sve veći javnozdravstveni problem. Svaka je deveta smrt u svijetu 2012. godine uzrokovana upravo zagađenim zrakom, a čak 92% svjetske populacije živi u uvjetima koji ne zadovoljavaju standarde o kakvoći zraka koje je propisala Svjetska zdravstvena organizacija.
Onečišćenost se povećava
Jedan od najvećih izvora zagađenosti zraka u urbanim sredinama onečišćujuće su emisije iz automobila. Upravo je promet najveći izvor onečišćenja zraka u Hrvatskoj, posebice u urbanim sredinama. Dok u ostalim hrvatskim gradovima nije zabilježeno onečišćenje zraka dušikovim dioksidom (NO2), dugogodišnja praćenja kvalitete zraka na zagrebačkom području pokazuju onečišćenje dušikovim dioksidom i lebdećim česticama, što je direktan utjecaj cestovnog prometa. Podaci Centra za vozila Hrvatske govore da je 2017. u Zagrebu registrirano 462.516 vozila prosječne starosti 12 godina, od kojih velika većina koristi dizelsko gorivo, najveći uzrok zagađenja zraka. Sukladno izvještaju o kvaliteti zraka Zajedničkog istraživačkog centra (Joint Research Centre) Europske Komisije za Dunavsku makroregiju iz 2016. godine, za Zagreb kao važno prometno čvorište izravno se preporučuje i uvođenje mjera za promet, među ostalim i radi prekograničnih utjecaja na onečišćenje. Mjerne postaje za mjerenje dušikova dioksida, kao i za mjerenje lebdećih čestica, pokazale su da je 2016. godine zagađenje bilo veće nego godinu prije. A zagađenju zraka iz okoliša pripisuje se čak 25% svih bolesti i smrti od karcinoma pluća, 17% svih bolesti i smrti od akutnih infekcija donjih dišnih putova, što pogađa djecu do 5 godina, 16% od svih smrtnih slučajeva uzrokovanih moždanim udarom, 15% svih bolesti i smrti od ishemične bolesti srca, 8% svih bolesti i smrti od kronične opstruktivne bolesti pluća te općenito preuranjena smrtnost i skraćenje životnog vijeka, upozoravaju stručnjaci javnog zdravstva.
– Neovisno o duljini izloženosti zagađenom zraku okoliša, i u djece i u odraslih ono može biti uzrokom pogoršanja astme, respiratornih infekcija te smanjenja plućne funkcije. Također, izloženost trudnica zagađenom zraku okoliša povezano je s lošijim ishodima trudnoće poput rođenja nedonoščadi, utjecaja na razvoj živčanog sustava te na smanjenje porođajne težine i broj prijevremenih poroda. Sukladno znanstvenim istraživanjima, zagađenost zraka u okolišu povezana je s povećanjem učestalosti poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje, autizmom, smanjenjem kvocijenta inteligencije te općenito poremećajem kognitivnog razvoja, dok je u odraslih osoba povezana s razvojem demencije i Parkinsonove bolesti – navodi dr. sc. Matijana Jergović, specijalistica epidemiologije i ekologije te voditeljica Odjela za procjenu rizika Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Napominje i da se, uz globalno opterećenje zdravstvenog sustava zbog onečišćenja zraka, značajan negativan doprinos očekuje i zbog klimatskih promjena i porasta učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta. Stoga je važno primijeniti mjere za poboljšanje kvalitete zraka jer one ujedno pridonose uspostavi širokih dobrobiti za građane, ne samo zbog doprinosa kvaliteti zraka nego i ostalih dobrobiti poput prevencije ozljeda i poticanja tjelesne aktivnosti.
– Budući da su razine kvalitete zraka važni indikatori održivog razvoja, u skladu sa strateškim dokumentima i akcijskim planovima na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, ključni dionici unutar Grada Zagreba trebaju nastaviti aktivnosti poboljšanja razine kvalitete zraka, tj. podupirati uvođenje istraživačkih i pilot aktivnosti za sprečavanje pogoršanja kvalitete zraka u gradu. Na temelju pozitivnih i održivih rezultata istraživačkih aktivnosti i inicijativa preporučuju se i stavljaju na snagu mjere na razini upravljanja gradovima – ističe dr. Jergović.
Ključan jeftiniji javni prijevoz
Sredinim veljače 2018. britanska organizacija Eco Experts, koja se bavi energetskom efikasnošću, objavila je listu o zagađenosti, sastavljenu temeljem podataka Europskog udruženja proizvođača automobila (EAMA) i Svjetske zdravstvene organizacije. U svojoj računici u obzir su uzeli prosječnu starost automobila, broj vozila na tisuću stanovnika, postotak vozila na alternativna goriva te opću zagađenost zraka. Tako je najtoksičnijim zagađivačima vozilima u EU proglašeni Česi, čija su vozila u prosjeku šesta po starosti u EU (14,5 godina) te stoga ne čudi da je njihov zrak šesti po zagađenosti na kontinentu. Na drugom mjestu su Poljaci, a slijede Estonija, Hrvatska i Slovačka.
Mjere dobre prakse za smanjenje emisija iz prometa, prema Europskom katalogu mjera za kontrolu onečišćenja zraka su mjere ograničenja brzina i mjere sankcija (naplate kazni), uvođenje čistijih/ekološki prihvatljivijih vrsta vozila, mjere uvođenja niskoemisijskih zona, intermodalno prometno planiranje, uvođenje središnje prometne logistike, promocija održive urbane mobilnosti, promocija biciklizma, uvođenje koncepta dijeljenja automobila, povećanje učinkovitosti i snižavanja cijena javnog prijevoza.
Prije dva dana u ZG sam vidio dva dizelasa (vjerojatno trose loz ulje) za koji bi se isplatilo ministartsvu zdravlja vlasnicima kupiti nove a ove unistiti. Ista ce donijeti vise zdrastvenih troskova nego sto vrijede nova vozila. Ja ne znam kako takva vozila mogu proci na tehnickom pregledu.