Iako je od sklapanja sporazuma o primirju između Izraela i Hamasa prošlo više od osam mjeseci, stanovnici Gaze tvrde da se njihov svakodnevni život nije promijenio. Umjesto očekivanog mira, suočavaju se s novim valovima raseljavanja, razorenom infrastrukturom i sve težim humanitarnim uvjetima. Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od 1,9 milijuna ljudi, odnosno gotovo cjelokupno stanovništvo Gaze, i dalje je raseljeno. Mnogi žive u improviziranim šatorima bez osnovnih higijenskih uvjeta, gdje se šire kožne infekcije i parazitske bolesti, javlja CNN.
Poseban problem predstavljaju glodavci. Humanitarni radnici upozoravaju kako štakori tijekom noći ulaze u šatore te grizu djecu i novorođenčad dok spavaju. Roditelji, kažu, žive u stalnom strahu da će se takvi napadi ponoviti. Istodobno, zbog nedostatka sanitarnih uvjeta stanovnici kopaju improvizirane septičke jame, što dodatno zagađuje tlo i izvore vode. Gomile otpada, otpadne vode i milijuni tona ruševina stvaraju idealne uvjete za širenje bolesti i razmnožavanje štetnika.
Sporazum koji su Izrael i Hamas potpisali prošle jeseni predviđao je postupno povlačenje izraelskih snaga, razoružanje Hamasa, dolazak međunarodnih sigurnosnih snaga i uspostavu novog palestinskog upravljačkog tijela. No, prema navodima međunarodnih dužnosnika, provedba gotovo da nije pomaknuta s mrtve točke. Izrael je nastavio vojne operacije i proširio područja pod svojom kontrolom, dok je Hamas zadržao svoje naoružanje i utjecaj u enklavi.
Palestinsko Ministarstvo zdravstva navodi kako je od početka primirja u izraelskim napadima poginulo više od tisuću ljudi, dok su tisuće ranjene. Prema podacima kojima raspolaže CNN, u prosjeku je od listopada u Gazi svakoga dana poginulo jedno dijete. Dodatno zabrinjava činjenica da se ispod ruševina i dalje nalazi najmanje 7.500 nestalih osoba. Stručnjaci upozoravaju da dugotrajno zatrpana tijela s vremenom postaju sve teže prepoznatljiva, što dodatno otežava njihovu identifikaciju. Što dulje tijelo ostaje zatrpano, to ga je teže identificirati, upozorio je Pat Griffiths iz Međunarodnog odbora Crvenog križa u Jeruzalemu, naglasivši da se prema ljudskim posmrtnim ostacima mora postupati dostojanstveno. Dodao je da s vremenom nestaju važni identifikacijski tragovi poput visine, otisaka prstiju, zubnih kartona, starih ozljeda, ožiljaka i madeža, osobito u uvjetima kada u Gazi nedostaju kompleti za DNK analizu.
Humanitarni djelatnici upozoravaju i na ozbiljne psihološke posljedice rata, osobito kod djece. Sve češće svjedoče prizorima u kojima djeca tijekom igre oponašaju pogrebe i pokapanje mrtvih, pokušavajući na taj način obraditi svakodnevne traume. Mladi se istodobno suočavaju i s gotovo potpunim izostankom perspektive. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, nezaposlenost u Gazi dosegnula je više od 85 posto, što dodatno produbljuje humanitarnu i društvenu krizu. Dok diplomatski napori za trajni mir i dalje traju, stanovnici Gaze poručuju da na terenu ne osjećaju posljedice primirja te da svakodnevno žive u uvjetima koje opisuju kao borbu za goli opstanak.
Otvori KEKS Pay
to im židovi priuštiše. sram ih bilo.