Ličko-senjska županija, Grad Otočac, HGK Županijska komora Otočac i udruga Prijatelji Gacke uputili su zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije za uvrštavanje rijeke Gacke u Nacionalni plan obnove prirode Republike Hrvatske, jedne od najvažnijih rijeka hrvatskoga krša, prepoznatljive po svojoj izuzetnoj bioraznolikosti, stabilnoj temperaturi i protoku te važnim ekološkim funkcijama. Riječ je o planu kojim se Hrvatska usklađuje s europskom direktivom, odnosno Zakonom o obnovi prirode koji je Europska unija donijela u lipnju prošle godine, a prema kojem su sve zemlje članice dužne obnoviti ukupno 25.000 km rijeka i 20 posto ekosustava već do 2030., a 90 posto do 2050. godine. EU je putem fondova predvidio milijarde eura za ovu svrhu, koje zemlje članice ne samo da mogu, nego su i dužne povlačiti, i to u određenim rokovima i uz prateće redovite izvještaje.
Rijeka Gacka po mnogočemu je idealna kandidatkinja za obnovu jer ne samo da je jedna od najduljih europskih ponornica, nego je i devastirana 60-ih godina, kad je umjetnim kanalima i tunelima provedena u hidrocentralu Senj. Gacka je tada izgubila čak dvije trećine svoga prirodnog toka jer su potpuno isušena dva kraka rijeke: lijevi krak dužine sedam kilometara od Šumećice do Švičkog jezera i desni krak koji se proteže od Vivoza do Gusić polja u dužini oko 21 kilometra. Podvelebitskom primorju te otocima Rabu i Pagu stanovnici Gacke doline dali su tada pitku vodu, a energetskom sustavu bivše države, danas HEP-u, vodu za proizvodnju struje, dok su njima ostala prazna korita, isušena većina vlažnih područja, uništena staništa, drastično smanjene ili nestale biljne i životinjske vrste te izgubljena prilika za razvoj.
– U interesu nam je da se zaštiti rijeka Gacka i da se dugoročno inicijativa za zaštitu Gacke potkrijepi odlukama kako bi se vratio njezin stari tok sve do Donjeg Švičkog jezera i retencije u Gusić polju. Kao ličko-senjski župan podržavam sve inicijative za održivi razvoj županije kako bi se ekološki, gospodarski i turistički revitalizirao cjelokupni slijev rijeke Gacke i omogućila zaštita flore i faune – rekao nam je župan Ernest Petry (HDZ), jedan od potpisnika zahtjeva upućenog Ministarstvu.
– Ponovno smo dobili podršku Županije, Grada, Komore i Javne ustanove za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije i očekujemo da će Ministarstvo ispraviti previd i uvrstiti Gacku u plan obnove prirode na zadovoljstvo i stanovnika koji žive uz rijeku i naših dragih turista, ali i Hrvatskih voda i HEP-a, koji će biti prepoznati kao partneri u održivom razvoju. K tome, to je i ogromna prilika da se dobiju europska sredstva – kaže Grga Kostelac, tajnik udruge Prijatelji Gacke, koja je prije pokrenula peticiju za zaštitu rijeke i njezinih izvora te tako sudjelovala u sprečavanju projekta senjske tvrtke Vodovod Hrvatsko primorje – južni ogranak kojim se potiho pokušalo posegnuti za gackom vodom izravno na Tonkovića vrilu, koje je, uz druga dva velika izvora, Majerovo vrilo i Klanac vrilo, zaštićeno kao geološko-geografski spomenik prirode. I drugi dijelovi Gacke i Gackog polja zaštićeni su različitim stupnjevima zaštite, a na europskoj je razini područje rijeke Gacke od svih njezinih izvorišta do Vivoza zajedno s ostatkom Gackog polja dio ekološke mreže Natura 2000, značajno za vrste i stanišne tipove te očuvanje ptica. Dio Gacke doline uvršten je od 1978. u UNESCO-ovu mrežu programa Man and the Biosphere Programme kao prijelazno područje u sklopu rezervata biosfere planine Velebit. Joso Brajković, predsjednik HGK Županijske komore Otočac, kaže da radi obnove staništa "države članice mogu odrediti dodatna područja kao 'zaštićena područja' ili 'strogo zaštićena područja'", ističući da bi obnova Gacke omogućila ekološki i gospodarski preporod ovog raseljenog kraja. Obnova zapuštenih vodotoka itekako je bitna i zbog sprečavanja klimatskih promjena, a revitalizacija Gacke ne bi bila samo neki manji zahvat, nego projekt koji bi obnovio čak 30 km prirodnog toka rijeke. Vraćanjem vode u Vivozama i Šumećici pokraj Otočca u isušeni desni i lijevi krak prelijepa ponornica protegnula bi se sa sadašnjih samo 17 km na oko 50 km.
Otvori KEKS Pay
