Europu je zaahvatila zabrinutost da će ruski predsjednik Vladimir Putin precizno razdvojiti transatlantske veze i ostvariti sve svoje ciljeve u Ukrajini. Pred neočekivano najavljen summit na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan europski diplomat, koji je zatražio anonimnost jer nije ovlašten za službene izjave, izjavio je za CNN: 'Prijeti nam opasnost da postanemo samo fusnota povijesti'. Europske strepnje dijelom proizlaze iz nedostatka informacija o tome što je Kremlj predložio za okončanje sukoba u Ukrajini. Putin nije pružio konkretne detalje. Steve Witkoff također je šutio nakon susreta s ruskim čelnikom prošle srijede."Situacija je vrlo složena. Nešto ćemo vratiti, nešto zamijeniti. Doći će do teritorijalnih razmjena koje će koristiti objema stranama", kazao je Trump je nakon Witkoffova povratka iz Moskve. Europski čelnici sumnjaju da 'korist za obje strane' predstavlja realan scenarij. Ne postoje znakovi da je Putin popustio u svojim ekstremnim zahtjevima, ni teritorijalno, ni u pogledu ostavljanja Ukrajine kao ruske mete bez sigurnosnih garancija i s ograničenjima vojnih kapaciteta. "Pariz, Berlin i London ne mogu shvatiti da američkoj administraciji nije stalo do prisilnog oduzimanja tuđeg teritorija, što Europljane duboko uznemiruje", objasnio je diplomat.
Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU bile su primorane u subotu izdati zajedničku izjavu: "Ostajemo posvećeni principu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom". Poljska i Finska također su se pridružile ovoj izjavi. Veći dio dana provele su obrazlažući svoje stavove američkom potpredsjedniku J. D. Vanceu, koji je upravo trebao početi odmor u Velikoj Britaniji, nastojeći dobiti objašnjenja o predmetu pregovora. "Trumpova administracija je od 6. kolovoza na četiri različita načina predstavila navodne uvjete ruskog predsjednika Vladimira Putina za prekid vatre u Ukrajini", navodi Institut za proučavanje rata (ISW), washingtonski think tank. Svi scenariji dijele zajedničku karakteristiku: Putin će tražiti povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke regije koje još kontroliraju. To obuhvaća glavne gradove: Slavjansk, Kramatorsk i Kostantinivku.
"Pristajanje na takav uvjet prisililo bi Ukrajinu da napusti svoj 'utvrđeni pojas', glavnu fortificiranu obrambenu liniju u Donjeckoj regiji uspostavljenu 2014. godine", upozorio je ISW, što bi Ukrajinu ostavilo izloženu budućim napadima. Mick Ryan, koji prati ukrajinski konflikt na svom blogu Futura Doctrina, istaknuo je u nedjelju da 'Ukrajina, bolje od svih ostalih, shvaća da bi prepušteni teritorij poslužio kao polazište za sljedeću rusku agresiju'.
Ostaje nejasno: hoće li Putin inzistirati na ruskoj kontroli nad dvije dodatne ukrajinske regije – Hersonom i Zaporižjem – čiji glavni gradovi još uvijek ostaju pod ukrajinskom kontrolom. Ili bi prihvatio zamrzavanje postojećih bojišnih linija u tim regijama, koje djelomično prolaze kroz ruralna područja i bile bi teške za nadzor. Također je nepoznato hoće li Putin zahtijevati ukrajinsko priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom – i ako hoće, što bi mogao ponuditi zauzvrat. Zelenski je već naglasio da ukrajinski ustav zabranjuje odricanje od bilo kojeg dijela nacionalnog teritorija. Postavlja se i pitanje redoslijeda koraka, pri čemu Europljani smatraju prekid vatre preduvjetom za bilo kakve teritorijalne diskusije. "Postojeća linija kontakta trebala bi predstavljati polazište pregovora", izjavili su europski čelnici u subotu.
Dodatna je nepoznanica hoće li se Kremlj složiti s nekakvim europskim „mirovnim snagama" za osiguravanje prekida vatre. Svi dosadašnji indikatori sugeriraju da neće dozvoliti sudjelovanje bilo koje NATO članice u takvim snagama. Europski čelnici su u subotnjoj izjavi naglasili potrebu za 'čvrstim i pouzdanim sigurnosnim garancijama koje će omogućiti Ukrajini efikasnu obranu njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta'.
Međutim, iskustvo pokazuje da Europljani možda uzalud apeliraju, usprkos svim pokušajima da se dodvore Trumpu i umire ga. "Od inauguracije u siječnju, Europljani su kupili karte za Trumpovu vožnju vlakom straha. Ukrcali su se, pripasali se i redovito vrištali od panike, ali nisu uspjeli izaći", komentirao je Rym Momtaz iz Carnegie zaklade za međunarodni mir, washingtonskog think tanka.
Plaćaju cijenu nedostatka razvoja strateškog identiteta neovisnog o američkim okvirima, kako francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara već osam godina. Bez obzira na želju da podrže i zaštite Ukrajinu, Europljani su svedeni na moljakanje – i nagađanje o tome što bi se moglo odlučiti bez njih. Šefica EU diplomacije Kaja Kallas izjavila je u nedjelju da 'bilo koji dogovor između SAD-a i Rusije mora uključiti Ukrajinu i EU, jer se radi o sigurnosti Ukrajine i cijele Europe'.
Prema Ryanu, bivšem australskom generalu koji sada prati sukob, europska pozicija je daleko opasnija nego što bi trebala biti, jer – kako kaže – same SAD nemaju strategiju za Ukrajinu. "Postoje samo bijes, impulzivnost, objave na društvenim mrežama, stalni zaokrenti i Trumpova osnovna ambicija da osvoji Nobelovu nagradu za mir", kazao je Ryan.
Otvori KEKS Pay
svašta će trump napraviti samo da se prestane pričati o Epsteinovim dosjeima...ali uzalud mu trud