Poduzetnica Vanja Gnjidić, dobila je novu "čestitku" od Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), koji je protiv nje podigao još jednu optužnicu. I ovaj put ju se tereti za subvencijsku prevaru, a optužnica je osim protiv nje, podignuta protiv još jedne osobe.
EPPO navodi da je istragom utvrđeno kako je između listopada 2021. i listopada 2022. Vanja Gnjidić, kao stvarna voditeljica poslovanja jedne tvrtke te osnivačica i odgovorna osoba druge tvrtke, sa svojim suoptuženikom, prokuristom u jednoj od te dvije tvrtke, na prevaru zatražila nepovratne subvencije koje se do 85 posto sufinanciraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Njih se dvoje terete da su se dogovorili kako će prokurist preuzeti ulogu osnivača jedne od tvrtki, pa bi imao ovlasti za vođenje poslova te tvrtke. EPPO navodi da su Vanja Gnjidić i njezin suoptuženik takvim postupcima zapravo prikrili vezu između dviju tvrtki, odnosno činjenicu da je odgovorna osoba u obje bila Vanja Gnjidić. Za nju je problem nastao, jer se povezane tvrtke nisu mogle prijaviti na isti natječaj, a maksimalna propisana javna potpora po natječaju je iznosila 500.000 eura. Međutim, EPPO navodi da su Vanja Gnjidić i njezin suoptuženik prvo u ime jedne tvrtke Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnijeli zahtjev za isplatom 497.976 eura. Istovremeno je Vanja Gnjidić Agenciji i za drugu tvrtku podnijela zahtjev za isplatom oko 440.000 eura, iako je znala da time krši propise, jer su tvrtke u čije je ime tražila isplatu subvencija, bile povezane.
Nju i njezina suoptuženika EPPO tereti i da su lažirali podatke kako bi stekli neopravdanu prednost prilikom ocjenjivanja zahtjeva koje su predali na natječaju za dodjelu nepovratnih subvencija. No do isplate traženih subvencija od 940.000 eura na koncu ipak nije došlo jer je tijekom administrativnog postupka Agencija za plaćanja otkrila nepravilnosti pa Vanji Gnjidić tražene subvencije nisu isplaćene.
Početkom lipnja, EPPO je protiv nje, još tri osobe i dvije tvrtke podigao optužnicu kojom ih se tereti za subvencijsku prevaru, pranje novca i krivotvorenje. isprave Vanja Gnjidić je optužena da je kao osnivačica jedne optužne tvrtke te stvarna poslovna direktorica druge tvrtke, sa svojim suoptuženicima između siječnja 2015. i listopada 2023., dogovorila da će podnijeti zahtjev za dodjelom potpore Europske unije za poljoprivredu u sklopu natječaja „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ u vrijednosti više od 2,5 milijuna eura – sufinancirane sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) po stopi do 85 %, a ostatak sredstvima državnog proračuna. EPPO ju tereti da je u ime svoje tvrtke podnijela prijavu za dodjelu navedenih sredstava, pri čemu je neistinito navela da njezina tvrtka ispunjava obvezne uvjete prihvatljivosti. Navela je da nije u sukobu interesa s dobavljačima, da će u prijavljeni projekt uložiti približno 1,6 milijuna eura, te da će nastaviti s razvojem poljoprivredne proizvodnje još najmanje pet godina.
Međutim, nakon što je subvencija odobrena, uz pomoć ostalih okrivljenika, podnijela je niz krivotvorenih dokumenata Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, te je na taj načina prijevarno pribavila približno 1,5 milijuna eura. Prema prikupljenim dokazima, nakon toga je povremeno podizala dio sredstava subvencije s računa svoje tvrtke u gotovini, a dio usmjeravala prema drugim povezanim društvima, kako bi prikrila nezakoniti tijek novca, prije nego što bi ga podigla u gotovini, bilo osobno, bilo posredstvom nekoga od ostalih okrivljenika.
Vanja Gnjidić je tijekom istrage, po nalogu EPPO-a bila uhićena dva puta: u studenom 2023. i u listopadu 2024., te je jedno vrijeme nakon prvog uhićenja bila u istražnom zatvoru. Subvencije je tražila za projekt sadnje smokvi i badema, o čemu je 2017. govorila za Dubrovački list.
- Mogu potvrditi da smo krenuli u realizaciju projekta podizanja jednogodišnjih nasada badema i smokava na otocima Jakljan i Šipan. Ovaj projekt vrijedan je 18 milijuna kuna, a sufinanciran je iz fondova EU i hrvatskog proračuna u iznosu od 15,5 milijuna kuna. Koliko god zahtjevno bilo uzgajati smokve na pustom otoku, odlučili smo se za ekološki uzgoj koji će svojom raznolikošću maksimalno očuvati postojeću vegetaciju. Vjerujem da ćemo uspjeti jer smo strastveni oko ovog projekta - kazala je tada Vanja G. za Dubrovački list.
Zemlja na kojoj je ona planirala saditi te voćke bila je crkvena, jer joj je Dubrovačka biskupija dala u zakup 300.000 četvornih metara, o čemu je 2015. sklopljen ugovor. Temom nasada smokvi se svojevremeno bavio i portal Dubrovački insajder, koji je izvještavao je Vanja Gnjidić tražila zakup i državne zemlje, da su 2017. prijavili sadnju badema i smokava, povukli sredstva iz EU fondova, no da do 2022. na spomenutom zemljištu nisu zasadili bademe i smokve za koje su dobili spomenute potpore. Dubrovački insajder je navodio i da ja ne spomenutom zemljištu trebalo biti više tisuća stabala, no bilo je svega nekoliko mladih smokava.
Otvori KEKS Pay
Koji ministar je u pitanju ?