Hrvatska bi iz Fonda za oporavak Europske unije trebala dobiti znatno više sredstava nego se očekivalo, i to oko 10 milijardi eura. Time bi bila među najvećim dobitnicima novopronađene europske solidarnosti zbog nedostatka koje su Bruxelles kritizirale južne zemlje članice Unije. Dio ekonomskih analitičara s kojima smo razgovarali skeptičan je prema tomu da će pomoć koja je namijenjena Hrvatskoj predstavljati prekretnicu, dok neki misle da je ova alokacija sredstava presedan i prvi korak prema stvaranju fiskalne unije.
Lovrinčević: Temelj fiskalne unije
– Dobro je da smo dobili ta sredstva jer će nam pomoći da izađemo iz krize. No, ona nam nisu došla na temelju naše politike, a nisu ni dugoročno rješenje. Ako se jedna zemlja dugo oslanja na tuđu pomoć, može ju se početi tretirati kao nesposobnu. A mi nismo prosjaci – rekao nam je analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić koji ne misli da će ovakav izdašni fond smanjiti skepsu prema EU jer nije riješen problem zaostajanja juga.
– Politike EU doprinose stvaranju jaza između bogatih i siromašnih – govori Jurčić koji kao glavnu politiku koja pridonosi produbljivanju jaza između bogatih i siromašnih ističe euro. Analitičar s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević govori da treba biti svjestan da nema besplatnog ručka.
– Stvaranje ovog fonda znači da se preuzima i obveza povećanih uplata. Ovo je zapravo presedan i moglo bi predstavljati prvi korak u formiranju fiskalne unije. Neki su mislili da će koronakriza pridonijeti slabljenju Unije, ali osobno ne dijelim taj stav i smatram da će ona fiskalno i monetarno biti još povezanija što se vidi po ovom fondu – smatra Lovrinčević koji vjeruje da će EU polako krenuti prikupljati poreze.
To bi moglo početi oporezivanjem plastike i nekim malim iznosima da bi se kasnije razvijalo – smatra Lovrinčević. On isto tako vidi da se nazire i novi odnos snaga u Europi jer će velike neto koristi od novih sredstava iz Bruxellesa imati zemlje koje su u francuskoj sferi utjecaja poput Španjolske i Portugala.
Hrvatskoj pojas za spašavanje
– Što se Hrvatske tiče, tih deset milijardi eura bit će joj konopac za spašavanje, ali tek će se u nadolazećim godinama, s povećanjem poreznih obveza vidjeti koliki su joj troškovi – smatra Lovrinčević te dodaje da je mnogim zemljama, posebno na jugu EU, najvažnije dobiti sredstva, a da će se o troškovima razmišljati kasnije.
Sjevernjaci imaju sasvim drugačiju agendu. Andrej Grubišić, jedan od najpoznatijih zagovornika ekonomskog liberalizma u Hrvatskoj, na tom tragu i ističe svoju zabrinutost zbog pitanja tko će ta sredstva na kraju i vratiti. – Hrvatski građani moraju biti zahvalni poreznim obveznicima u drugim zemljama koji su prisilno oporezovani – rekao nam je Grubišić te je istaknuo da taj novac ne daju birokrati u Bruxellesu, nego pojedinci koji plaćaju porez.
– Osobno sam protiv toga da hrvatska Vlada i Europska unija prisilno uzimaju novac nekom da bi ga dali nekome drugom. Birokracija u Bruxellesu dala je taj novac ne Hrvatskoj, nego birokratima u Hrvatskoj – govori Grubišić te također ističe da nam neće pomoći novac koji dobivamo iz EU ako se ljudima ne dopusti da rade.
– Umjesto toga trebamo apelirati na to da se gospodarstva otvore i da nema onih koji jednostranim potezima drže granice zatvorenima – kaže nam Grubišić. Među zemljama koje su se najviše protivile velikoj redistribuciji unutar Europe najviše se isticala Nizozemska te još neke bogatije zemlje poput Austrije i Njemačke.
Samo lusracija može spasiti Hrvatsku.