Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ekonomski analitičari odgovorili na pitanje hoće li milijarde iz EU spasiti Hrvatsku

Andrej Grubišić, jedan od najpoznatijih zagovornika ekonomskog liberalizma u Hrvatskoj, ističe da taj novac ne daju birokrati u Bruxellesu, nego pojedinci koji plaćaju porez i da građani RH moraju biti zahvalni poreznim obveznicima u EU
28. svibnja 2020. u 15:30 27 komentara 6338 prikaza
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska bi iz Fonda za oporavak Europske unije trebala dobiti znatno više sredstava nego se očekivalo, i to oko 10 milijardi eura. Time bi bila među najvećim dobitnicima novopronađene europske solidarnosti zbog nedostatka koje su Bruxelles kritizirale južne zemlje članice Unije. Dio ekonomskih analitičara s kojima smo razgovarali skeptičan je prema tomu da će pomoć koja je namijenjena Hrvatskoj predstavljati prekretnicu, dok neki misle da je ova alokacija sredstava presedan i prvi korak prema stvaranju fiskalne unije.

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic is welcomed by European Commission President Ursula von der Leyen at the EU Commission headquarters in Brussels VELIKA POMOĆ ZA OPORAVAK Hrvatska dobitnica, EU daje 75 milijardi kn. Plenković: Sada se vidi značaj članstva u EU

Lovrinčević: Temelj fiskalne unije

– Dobro je da smo dobili ta sredstva jer će nam pomoći da izađemo iz krize. No, ona nam nisu došla na temelju naše politike, a nisu ni dugoročno rješenje. Ako se jedna zemlja dugo oslanja na tuđu pomoć, može ju se početi tretirati kao nesposobnu. A mi nismo prosjaci – rekao nam je analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić koji ne misli da će ovakav izdašni fond smanjiti skepsu prema EU jer nije riješen problem zaostajanja juga.

– Politike EU doprinose stvaranju jaza između bogatih i siromašnih – govori Jurčić koji kao glavnu politiku koja pridonosi produbljivanju jaza između bogatih i siromašnih ističe euro. Analitičar s Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević govori da treba biti svjestan da nema besplatnog ručka.

– Stvaranje ovog fonda znači da se preuzima i obveza povećanih uplata. Ovo je zapravo presedan i moglo bi predstavljati prvi korak u formiranju fiskalne unije. Neki su mislili da će koronakriza pridonijeti slabljenju Unije, ali osobno ne dijelim taj stav i smatram da će ona fiskalno i monetarno biti još povezanija što se vidi po ovom fondu – smatra Lovrinčević koji vjeruje da će EU polako krenuti prikupljati poreze.

Outbreak of the coronavirus disease (COVID-19) in London PROMETNA REVOLUCIJA EU dijeli novac za prenamjenu prometnica u biciklističke staze

To bi moglo početi oporezivanjem plastike i nekim malim iznosima da bi se kasnije razvijalo – smatra Lovrinčević. On isto tako vidi da se nazire i novi odnos snaga u Europi jer će velike neto koristi od novih sredstava iz Bruxellesa imati zemlje koje su u francuskoj sferi utjecaja poput Španjolske i Portugala.

Hrvatskoj pojas za spašavanje

– Što se Hrvatske tiče, tih deset milijardi eura bit će joj konopac za spašavanje, ali tek će se u nadolazećim godinama, s povećanjem poreznih obveza vidjeti koliki su joj troškovi – smatra Lovrinčević te dodaje da je mnogim zemljama, posebno na jugu EU, najvažnije dobiti sredstva, a da će se o troškovima razmišljati kasnije.

Sjevernjaci imaju sasvim drugačiju agendu. Andrej Grubišić, jedan od najpoznatijih zagovornika ekonomskog liberalizma u Hrvatskoj, na tom tragu i ističe svoju zabrinutost zbog pitanja tko će ta sredstva na kraju i vratiti. – Hrvatski građani moraju biti zahvalni poreznim obveznicima u drugim zemljama koji su prisilno oporezovani – rekao nam je Grubišić te je istaknuo da taj novac ne daju birokrati u Bruxellesu, nego pojedinci koji plaćaju porez.

Tomislav Fain Svi koji su uplatili putovanje u zemlje EU neće biti oštećeni

– Osobno sam protiv toga da hrvatska Vlada i Europska unija prisilno uzimaju novac nekom da bi ga dali nekome drugom. Birokracija u Bruxellesu dala je taj novac ne Hrvatskoj, nego birokratima u Hrvatskoj – govori Grubišić te također ističe da nam neće pomoći novac koji dobivamo iz EU ako se ljudima ne dopusti da rade.

– Umjesto toga trebamo apelirati na to da se gospodarstva otvore i da nema onih koji jednostranim potezima drže granice zatvorenima – kaže nam Grubišić. Među zemljama koje su se najviše protivile velikoj redistribuciji unutar Europe najviše se isticala Nizozemska te još neke bogatije zemlje poput Austrije i Njemačke.

Koronavirus u Velikoj Britaniji
ŠTO KAŽU ZVIJEZDE?
Astrologinja koja je predvidjela koronavirus otkriva što nas čeka u idućim mjesecima
Renault Clio LPG
NEOČEKIVANA AVANTURA
Kako je jedan običan Clio završio na neobičnom mjestu
  • Neo001:

    Samo lusracija može spasiti Hrvatsku.

  • than:

    Prave ražanj, a zec u šumi. Slušah Čačića. I njemu se usta navlažila kada je čuo za milijarde. On bi to odmah u INA-u utukao, pa malo u HEP, pa u.... Što je najgore, ako išta i "dobijemo" (sumnjam da ... prikaži još!a će to biti ova cifra, već dosta niža, jer nakon pregovora doći će do kompromisa između članica) nećemo niti znati da smo ih dobili, jer će ih se baciti u neku rupu bez dna, ali kada bude vrijeme vraćanja (da i mi smo dio EU kada bude trebalo vraćati sve to) to ćemo svi itekako osjetiti.

  • Changi:

    E moj Dino Brumec...protivnici su Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska tzv. europske škrtice, a Merkelica i Macron su ga inicirali. Pa dajte se informirajte o temi. Smatram da EU treba u Hrvatsku delegirati neki ured koji će strogo kontrolirati kako ... prikaži još! i na što se taj novac troši. To je 75 milijardi kuna. Par stotina milijuna nije teško zamračiti.