Revizijom EU Direktive o medu, koju bi Europska komisija trebala donijeti u ožujku, 620.000 europskih pčelara nada se da je “odzvonilo” upitnim deklaracijama o porijeklu meda u EU. Čak i ako je u njemu samo 1% europskog, a 99%, primjerice, kineskog, potrošačima se takav med na policama trgovaca u većini članica EU nudi tek kao “mješavina EU i non-EU meda”.
To je nemoguće izmjeriti
Na razini EU to su pitanje potegnuli Slovenci. Njihovu inicijativu da se na pakovini meda navodi zemlja podrijetla, kao i postotak udjela svake države u mješavinama meda, ovih je dana na sastanku Vijeća ministara poljoprivrede EU prihvatilo 19 nazočnih članica, među kojima i Hrvatska istaknuvši kako bi EK trebala uložiti i dodatne napore kako bi se osigurala sigurnost, provjerljivost i istinitost podataka – što je kod mješavina meda vrlo složeno. Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) kaže kako je EU zapravo pionir naspram Hrvatske koja označavanje porijekla meda iz svake države posebno, ako se stavlja na naše tržište, uvela još 2017., a tako je u još četiri EU članice. No stiže li kao gotov proizvod iz ostatka EU, med je također uglavnom deklariran kao EU ili non-EU.\
– Slovenci zahvaljujući našem primjeru šire priču i naravno da to podržavamo. No u Hrvatskoj ona nije donijela ništa spektakularno. I dalje je puno meda koji se pakira iz uvoza, čak 2500 tona godišnje, što znači da, ako potrošači i vide da nije iz RH, pčelari ne osjete neku korist. Što se tiče isticanja udjela meda po državama, to je samo populistička želja. Struka kaže kako je to nemoguće izmjeriti i dokazati bilo kakvim analizama. Može biti kapljica iz Hrvatske, ostalih milijardu iz Kine, ali piše med iz RH i Kine – rekao je Kocet. Da med traži i radikalnije akcije na nivou EU, primjer je i istraživanje EK kako je svaki treći med na tržištu EU krivotvoren.
Patvorine problem i za zdravlje
– Državni inspektorat (DIRH) tijekom 2022. utvrdio je kako je 43,33% uzoraka meda u RH bilo nesukladno, što potvrđuje da je med jedan od proizvoda koji se najčešće patvori. Riječ je o protuzakonitim aktivnostima koje predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim pčelarima, a patvorine su problem i za zdravlje potrošača – kaže predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir, ističući kako EK zahtjeve za izmjenom direktive o medu ne može više odgađati. Iz DIRH-a su lani uzeli 55 uzoraka meda, 30 u trgovinama i 25 na prodajnim mjestima uz cestu i na štandovima. U prvom slučaju 13 je uzoraka bilo nesukladno propisima. U osam su nađeni dodani strani šećeri, tri nisu smjela biti označena kao uniflorni med, dva nisu udovoljavala propisanoj kvaliteti, a utvrđene su i tri nepravilnosti po pitanju označavanja i sljedivosti. Od 25 uzoraka u drugom slučaju 15 ih je bilo nesukladno, od čega sedam s dodanim šećerima, a 10 ih je i nepravilno označeno.
>> VIDEO: Druga snimka tučnjave na Platku
